Foto: The Hollywood Archive / Hollywood Archive / Profimedia Foto: The Hollywood Archive / Hollywood Archive / Profimedia Foto: The Hollywood Archive / Hollywood Archive / Profimedia Foto: The Hollywood Archive / Hollywood Archive / Profimedia Foto: The Hollywood Archive / Hollywood Archive / Profimedia Foto: The Hollywood Archive / Hollywood Archive / Profimedia Wellbeing 0 Šta stručnjaci kažu za autofagiju Nevena Dimitrijević 01. avg. 2021. 09:18 Autofagija, fasting ili povremeni post prvi je izbor već neko vreme svih onih koji bi da smršaju ili zadrže liniju. Međutim, kako izgladnjivanje, koje ume da traje i po 17 sati, utiče na telo i kakve su moguće posledice? O tome smo razgovarali sa doktorkama Draganom Balać i Jagodom Jorgom, koje su vrsni stručnjaci za ishranu. Otkad je Novak Đoković rekao da se hrani po pravilu 16:8, priča o autofagiji postala je svima poznata. Ipak, pre nego što pomislimo da primenimo pravilo - osam sati odvojenih za jelo i čak 16 sati bez unosa bilo čega, treba dobro da razmislimo. Dr Dragana Balać, lekar specijalista higijene sa Instituta za javno zdravlje Vojvodine, za Zadovoljnu je govorila zašto autofagija nije dobra ideja. Pesak i kamenac u mokraći „Ako primenjujete taj princip gladovanja, vi organizam stavljate u proces katabolizma, dakle, u stanje gde on crpi sve rezerve da bi nadoknadio taj šećer koji je nama neophodan, a ne unosimo ga. Svi ti periodi gladovanja koji traju i do 17 sati, kako sam čula od pacijenata, apsolutno su van pameti jer organizam ne može da funkcioniše tako“, napominje dr Balać. Dr Dragana Balać Foto:Privatna arhiva | Dr Dragana Balać Foto:Privatna arhiva Doktorka kaže i da sve te brze dijete – danas je to autofagija, juče je bila keto – mogu da budu vrlo opasne. „Eventualne posledice zavise od toga koliko dugo držite dijetu, ali ako traje mesec dana, sigurne su posledice, pre svega jako se zakišeljava mokraća.“ Doktorka objašnjava i šta to zapravo znači i koliko je loše. „Da bismo stvorili taj šećer koji nam je neophodan i koji je nama gorivo, mi onda trošimo naš organizam tako da iz masti i proteina stvara šećer jer ga ne unosimo. U tom biohemijskom, metaboličkom krugu nama se stvaraju acetoni i tad se događa zakišeljavanje mokraće. A to doprinosi stvaranju peska i kamenaca kasnije.“ Lošija koncentracija i pamćenje Osim toga, doktorka priča i da su moguće posledice i na mozak. „Jedini organ koji radi isključivo na šećeru je mozak, pa vidite koliko je štetno ako se šećer sasvim izbaci. Tad su mogući glavobolja, loša koncentracija i pamćenje“, upozorava doktorka. Kaže i da u krvnoj slici mogu da jave hiperglikemije, posebno ako duže držite ovakve dijete i u zavisnosti od vašeg sveukupnog stanja. O opasnostima koje sa sobom nosi fasting za Zadovoljnu je govorila i prof. dr Jagoda Jorga, specijalista higijene i ishrane. “Jako dugo je poznato da 12-13 sati neunošenja hrane vodi u osnovno stanje metaboličkog balansa. Znamo da se to traži kad treba da damo krv, na primer. Tu je i pitanje noćnog jedenja, poznato je da je 21, 21.30 poslednje vreme kad treba jesti, da ne kažem tri-četiri sata pre odlaska u horizontalu. Kod fastinga je, međutim, problem što postoje jako različite definicije šta se pod time podrazumeva, koji je to vremenski period u kojem se ne sme jesti, da li je to 16 sati ili dva-tri dana… A još veći je šta se radi kad se počne uzimati hrana. Kakve će efekte imati autofagija zavisi od faze jedenja”, napominje Jorga, dijetoterapeut. Jagoda Jorga; Foto: Privatna arhiva | Jagoda Jorga; Foto: Privatna arhiva Ako u toj fazi ne vodimo računa o zdravoj i balansiranoj ishrani, možemo da pogoršamo mnoge metaboličke parametre i šokiramo organizam toliko da ozbiljno ugrozimo svoje zdravlje. Opasnosti posle posta “Znamo kad ljudi nakon posta na slavama krenu s ozbiljnom hranom, bude pun Urgentni centar. Ako se odjednom unese velika količina hrane, nakon dužeg gladovanja, dolazi do ‘cunamija’, kako ja zovem to stanje – do naglog skoka triglicerida, šećera u krvi što može da napravi ozbiljnu štetu organizmu. Može da dođe do otkazivanja pankreasa, a u blažim oblicima do mnogih drugih zdravstvenih tegoba. Čak i ako mlad, zdrav čovek popije pola litre soka od svežeg ceđenog voća, to je kao da ste mu napravili test opterećenja šećerom. Dolazi do naglog porasta insulina i stanja koje naš organizam odmah mora da rešava”, objašnjava Jorga. Prema njenim rečima, ako osoba uvede osnovne principe pravilne ishrane, nema potrebe za fastingom. Pritom, obe doktorke kao ubedljivo najbolji režim ishrane, koji može da bude i doživotna dijeta, preporučuju mediteransku ishranu. *** Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook TikTok Pinterest Instagram BONUS VIDEO: POSNA DIJETA autofagija Dragana Balać fasting jagoda jorga Post Komentari Pridružite se diskusiji ili pročitajte šta naše čitateljke misle Ostavite prvi komentar Ostavite komentar Čitajte komentare (0)
Wellbeing 0 Kako napraviti najbolji desert sa trešnjama na svetu Alena Dikasa, šefa sa 18 Mišlenovih zvezdica
Wellbeing 0 Cold plunge je wellness trend koji svi žele da probaju: Evo šta treba da znate pre prvog ledenog kupanja
Wellbeing 0 Šta je tačno wellness date, novi trend za prvi sastanak koji menja klasičan izlazak na piće
Poznati 0 Lila Moss je od slavne mame nasledila nepogrešiv osećaj za effortless glamur - njeno novo izdanje to najbolje dokazuje
Pop kultura 0 Veliki uspeh srpske umetnosti u Londonu: Jovanka Stanojević dobitnica nagrade „FAMM PRIZE”
Pop kultura 0 Margo’s Got Money Troubles: Serija sa Elle Fanning i Michelle Pfeiffer koju ne smete da propustite