Foto: OLIVIER MORIN / AFP / Profimedia Foto: OLIVIER MORIN / AFP / Profimedia Foto: OLIVIER MORIN / AFP / Profimedia Foto: OLIVIER MORIN / AFP / Profimedia Foto: OLIVIER MORIN / AFP / Profimedia Foto: OLIVIER MORIN / AFP / Profimedia Wellbeing 0 Šta je KiVa metod kojim su Finci iskorenili vršnjačko nasilje Ivana Stojanov 07. maj. 2023. 22:31 Postavi Zadovoljnu za omiljeni Google izvor Više Nastao je 2007. i iste te godine je smanjio slučajeve vršnjačkog nasilja za 40 odsto. Nije tajna da su finske škole pružile odličan primer koji su sledile mnoge druge zemlje. Svetski uzor su postali kreiranjem KiVa programa protiv vršnjačkog nasilja. Ova obrazovna inicijativa je od vitalnog značaja. Šta je KiVa metod Metod KiVa je kreiralo finsko Ministarstvo obrazovanja. KiVa je skraćenica od "Kiusaamista Vastaan", što na finskom znači "protiv maltretiranja". Nastao je 2007. godine i iste godine je smanjio slučajeve vršnjačkog nasilja za 40 odsto. Čak 90 odsto finskih škola ga je već primenilo i uspeli su da eliminišu slučajeve maltretiranja i nasilja u učionicama. Cilj je da se učenici osveste, prepoznaju opasnosti vršnjačkog nasilja i počnu da brane one koji su žrtve maltretiranja. Deca prestaju da budu pasivni svedoci i znaju da ako se svi zajedno suoče sa nasilnikom (umesto da posmatraju), on to više neće učiniti ni jednom drugom detetu. Program se zasniva na intervenciji i prevenciji, a evo kako funkcioniše: Oni koriste virtuelno poštansko sanduče gde se slučajevi maltretiranja mogu anonimno prijaviti. Imaju učitelja kojem mogu da veruju, jer deci u školi treba odrasla osoba koja ih sluša, razume i brine o njima. U vreme odmora nastavnici prate njihovo ponašanje. Oni podržavaju žrtvu i senzibiliziraju svedoke. Ukupno tri stručna nastavnika su zadužena da umire žrtvu i da vode dijalog sa nasilnikom dok se problem ne reši. Oni mnogo rade na emocijama i vrednostima. Deca uče kako da identifikuju šta njihovi vršnjaci osećaju kroz neverbalni jezik i rade na tome da imaju empatiju i poštovanje prema drugima. Učenici koji učestvuju u KiVa programu dobijaju oko 20 časova u sedmoj, desetoj i trinaestoj godini. Na ovaj način stručnjaci mogu da identifikuju različite vrste maltretiranja u zavisnosti od uzrasta i rade na tome da ga okončaju. Učenici se uče empatiji kroz različite igre i simulacije. U različitim scenarijima koji su im dati, oni moraju da odaberu koje će akcije preduzeti i kakve posledice mogu proizvesti iz tih radnji. Na primer, u jednoj igrici deca kontrolišu crtane avatare. U igri mogu biti svedoci maltretiranja stidljivog učenika. Oni moraju da odluče da li će braniti tog učenika i kako. Postoje posledice u zavisnosti od toga šta izaberu da urade, što ovu igru čini avanturističkom. Foto: printscreen Youtube | Foto: printscreen Youtube Učenicima se takođe daje podrška i povratne informacije o tome kako da pristupe žrtvama maltretiranja i da se uvere da su dobro. Igre im omogućavaju da "vežbaju" da budu fini i šta da kažu nekome ko se oseća isključeno ili nepoželjno u grupi. Ovo poboljšava sposobnosti učenika da budu empatični i pružaju podršku žrtvama. Nastojeći da se direktno bave ponašanjem nasilnika, KiVa instruktori su često vrlo kreativni u aktivnostima igranja uloga. Na primer, mogu da stave osobu za koju je veća verovatnoća da će maltretirati u poziciju žrtve, i obrnuto. Zemlje koje to sprovode u praksi Foto: Bruno Fahy / Zuma Press / Profimedia | Foto: Bruno Fahy / Zuma Press / Profimedia Zbog svog uspeha, ovaj metod je primenjen i u drugim zemljama. U 2015. godini prihvaćena je prva faza implementacije programa KiVa protiv nasilja u Argentini, Kolumbiji, Španiji, Meksiku i Čileu. U to vreme sadržaj programa je bio dostupan samo na engleskom jeziku, pa je počeo da se koristi u dvojezičnim školama. Druge zemlje kao što su Holandija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nemačka, Belgija, Italija, Luksemburg, Estonija, Švedska, Novi Zeland i Mađarska takođe su počele da koriste ovaj metod u nekim od svojih škola. Šta treba da uradite ako je vaše dete žrtva nasilja? Ako vam dete kaže da ga maltretiraju, preporučuje se da sledite određene smernice koje će vam pomoći. Pokažite im da vam mogu verovati. To je najbolji način da se stvori klima dijaloga i razumevanja. Objasnite svom detetu da ćete biti uz njega bez obzira na sve. Obavestite nastavnike vašeg deteta o problemu. Oni treba da budu svesni šta se dešava u njihovoj učionici i da pronađu način da to eliminišu. Pored vaše podrške, ponekad se preporučuje i da vaše dete dobije psihološku pomoć. Ovo će im pomoći da se bolje nose sa situacijom. *** Bonus video: Radmila Petrović o roditeljstvu U finskim školama nemaju informatiku kao predmet - razlog će vas oduševiti Šest stvari koje danski roditelji znaju o odgoju samostalne i sposobne dece deca vršnjačko nasilje Komentari Pridružite se diskusiji ili pročitajte šta naše čitateljke misle Ostavite prvi komentar Ostavite komentar Čitajte komentare (0)
Moda 0 Maja Mitrović za Zadovoljnu otkriva svoje modne favorite, beauty rutine i mesta u Beogradu kojima se uvek vraća
Moda 0 Ovu Saint Laurent jaknu trenutno nose najbolje obučene žene: Pronašli smo vrlo slične modele u Zari i Stradivariusu
Pop kultura 0 Gledali smo film „Praktična magija 2“ i shvatili da njegova najvažnija poruka - i nema mnogo veze sa magijom
Moda 0 Žene koje bi da ostave moćan prvi utisak trenutno biraju kombinaciju ove 2 boje iz osamdesetih
Lepota 1 Beograd krije ozbiljno dobru parfemsku scenu: Pronašli smo 8 najboljih adresa za ljubitelje niche mirisa
Lepota 3 Dženifer Lorens je o lepoti rekla sve ono o čemu slavne žene ćute - i priznala kako njena beauty rutina zaista izgleda
Wellbeing 2 Sindi Kraford ima 60 godina i decenijama važi za jednu od najlepših žena sveta: Ovo je doručak kojim započinje dan
Poznati 0 Zvezde su sinoć u Veneciji na crvenom tepihu ponele isti model haljine jer je - čista senzacija
Living 0 Gohar World: Kako su dve sestre od šarene trpeze napravile kultni brend za dom - i šta možemo da naučimo od njih
Pop kultura 0 Ova mala knjiga boja je svuda po internetu, ali gotovo niko ne zna neverovatnu priču čoveka koji ju je napravio
Pop kultura 24 Klasici koje smo čitali prerano: 8 knjiga koje potpuno drugačije razumemo posle tridesete