Biramo najlepšu Beograđanku svih vremena: Ovih 18 ste vi predložili

Foto:teutopress / imago stock&people / Profimedia;Juan Carlos Ferro/wikimedia; Jadran Lazić; Maria falce di luna, in Playmen, December 1970 Angelo Frontoni; Milos Rafailovic ATAImages

Za njima su se na ulici svi okretali, o njima su se ispredale legende, a zahvaljujući specifičnoj lepoti i urođenom šarmu, ostavile su neizbrisiv trag na život Beograda. Ko su bile najlepše Beograđanke svih vremena?

Odlučili smo da postavimo ovo pitanje našim čitaocima i čitateljka i dobili smo više od 500 odgovora. Među njima se izdvojilo ovih 18 imena koja su se najčešće ponovila i dobila najviše lajkova. Pročitajte ko su one, a na kraju teksta učestvujte u anketi i pomozite nam da izaberemo.

Marija Baksa

Marija Baksa
Marija Baksa Foto: Maria falce di luna, in Playmen, December 1970 Angelo Frontoni

Marija Baksa je stekla popularnost tokom sedamdesetih godina dvadesetog veka igrajući uglavnom slobodnije uloge. Njen glumački put započeo je ulogom u filmu „Bokseri idu u raj“ reditelja Branka Čelovića, a zatim je ostvarila glavnu ulogu u filmu „Mlad i zdrav kao ruža“ Joce Jovanovića, gde je igrala sa Draganom Nikolićem. Provela je dug period života u Sjedinjenim Državama i Italiji, gde je glumila uglavnom u erotskim komedijama. U Rimu se udala za preduzetnika Milojka Veljkovića, sa kojim ima ćerku. Krajem osamdesetih godina posvetila se arhitekturi, zapostavivši glumu, a preminula je u svom stanu u Beogradu 2019. Imala je 76 godina.

Beba Lončar

Beba Lončar
Beba Lončar Foto:kpa / Grimm / United Archives / Profimedia

Desanka Beba Lončar je sigurno jedna od najlepših Srpkinja svih vremena. Bila je zvezda filma „Ljubav i moda“ koji je obeležio jednu epohu, a ovu ulogu dobila je sasvim slučajno, još kao srednjoškolka, kada su je 1960. producenti primetili. Postala je filmska zvezda zahvaljujući ulozi u filmu „Deveti krug“ reditelja Francea Štiglica. Njena internacionalna karijera počela je 1963. kada je dobila rolu u filmu „Duge brodove“ engleskog reditelja Džeka Kardifa. Tokom 1964. je ostvarila zapažene uloge u filmovima širom Evrope, uključujući Francusku, Jugoslaviju, Nemačku i Italiju.

Beba se od 1965. preselila se u Rim, a u Italiji je bila uspešna i voljena. U večnom gradu živela je sa suprugom Josipom Radeljakom, koji je bio biznismen. Ova lepotica, koju često porede sa Brižit Bardo, ostarila je dostojanstveno i graciozno. Naprasno se povukla iz sveta glume sa 39 godina, nakon što je rodila sina. Govorila je da više nije imala motiva da zarađuje novac, niti da gradi karijeru. Podsetite se kako Beba Lončar izgleda danas.

Milena Dravić

Milena Dravić Foto: jugoslovenska kinoteka

Milena Dravić (1940–2018) bila je srpska i jugoslovenska glumica, poznata kao jedna od najvećih filmskih diva regiona. Učestvovala je u više od 100 filmskih ostvarenja, igrala u pozorištu u oko 70 uloga, i ostvarila je zapažene role u filmovima kao što su „Prekobrojna“, „Bitka na Neretvi“, „Misterije organizma“, „Biciklisti“, „Zona Zamfirova“ i mnogi drugi. Sa suprugom Draganom Nikolićem vodila je popularni šou program „Obraz uz obraz“. Osvojila je mnoge domaće i međunarodne nagrade, uključujući Dobričin prsten, Nagradu Žanka Stokić, i Nagradu za najbolju sporednu glumicu na Kanskom filmskom festivalu.

Olivera Katarina

Olivera Katarina
Olivera Katarina Foto:privatna arhiva

Olivera Petrović, poznatija kao Olivera Katarina, rođena je 5. marta 1940. u Beogradu. Poznata je i kao glumica i kao pevačica, i jedna od najvećih diva šezdesetih i sedamdesetih godina. Studirala je u klasi sa Petrom Kraljem, Stanislavom Pešić, Milenom Dravić, Brankom Zorić… Godine 1962. dobija stalni angažman u Narodnom pozorištu u predstavi „Koštana“, gde upoznaje svog prvog muža, tadašnjeg kritičara Vuka Vuča. Kako brak nije funkcionisao Olivera posle dve godine odlučuje da ga napusti. Snimivši film Vojnik 1966, Olivera odlazi na Kanski festival, i mada pozorište zbog toga nije trpelo, po povratku u Beograd dobija otkaz. Poznanstvo i ljubav sa Ratkom Draževićem joj otvara mnoga vrata u svetu filma, ali i njega napušta posle sedam godina i udaje se za tadašnjeg potpredsednika Beograda Miladina Šakića. Iz braka sa Miladinom dobija sina Maneta Šakića, koji je slikar.

Zlata Petković

Zlata Petković Foto:Jugoslovenska kinoteka/privatna arhiva

Zlata Petković je nakon učešća na izboru za najlepšu tinejdžerku Jugoslavije i Mis fotogeničnosti u Tokiju, dobila prvu filmsku ulogu u filmu „Bubašinter“. Godine 1971. postala je Mis Jugoslavije i predstavljala je zemlju na izboru za Mis sveta. Studirala je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a nakon diplomiranja dobila je ulogu u filmu „Povratak otpisanih“. Bila je u klasi sa vrsnim imenima kao što su Bogdan Diklić, Ljiljana Stjepanović, Snežana Savić, Ivan Klemenc, Radoš Bajić i Lazar Ristovski. Preminula je u Beogradu 3. decembra 2012. godine u 58. godini, nakon moždanog udara.

Vera Čukić

Vera Čukić
Vera Čukić Foto: Jugoslovenska kinoteka

Vera Čukić ima 86 godina. Udovica je scenariste Gordana Mihića sa kojim ima ćerku Ivanu Mihić, takođe glumicu. Od 1963. glumi u Ateljeu 212 u Beogradu. Članica je Narodnog pozorišta u Beogradu. Izdvajajući se svojim atraktivnom izgledom i temperamentom, ostvarila je niz individualno obojenih uloga u pozorištu, na filmu i televiziji, a najpoznatija je široj publici po ulozi u seriji Gore dole koju je kreirao upravo Mihić.

Tanja Bošković

Tanja Bošković Foto:Juan Carlos Ferro/wikimedia

Tanja Bošković je rođena 27. juna 1953. u Beogradu. Gimnaziju je završila u Aranđelovcu, a diplomirala je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Debitovala je 1973. godine. Prvu glavnu ulogu ostvarila je 1974. u filmu „Košava“, a zapažene uloge imala je u filmovima poput „Balkan ekspres“ i seriji „Srećni ljudi“. Tokom karijere sarađivala je sa istaknutim rediteljima i ostvarila uspešnu pozorišnu, televizijsku i filmsku karijeru. Bila je udata za reditelja Dejana Karaklajića, sa kojim ima sina i ćerku. Tanja Bošković je doajen srpskog glumišta, sa više od četrdeset godina uspešne karijere.

Ljiljana Blagojević

Ljiljana Blagojević
Ljiljana Blagojević Foot:printscreen

Ljiljana Blagojević je rođena u Zemunu 1955. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Zemunu, a kasnije je upisala hemiju, ali je napustila fakultet i prešla na glumu. Diplomirala je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu sa ocenom deset. Debitovala je u filmu „Boško Buha“, a prvu glavnu ulogu ostvarila je 1981. godine u filmu „Sjećaš li se Doli Bel“ Emira Kusturice. Bila je prvakinja drame Narodnog pozorišta u Beogradu do penzionisanja 2022. Udala se za dramskog pisca i reditelja Sinišu Kovačevića, s kojim ima ćerku Kalinu. Osnivačica je producentske kuće i Odseka za pozorišnu i filmsku umetnost na Sinergija univerzitetu u Bijeljini. Takođe je redovni profesor glume na Fakultetu savremenih umetnosti u Beogradu. Osvojila je brojne nagrade, uključujući Nagradu Žanka Stokić, Sergej Bondarčuk, Carica Teodora, Nagradu Joakim Vujić i druge.

Suzana Mančić

Suzana Mančić Foto:privatna arhiva

Suzana Mančić (68) srpska je pevačica, glumica i televizijska voditeljka. Karijeru je započela pesmom Ogledalce, ogledalce sa nepunih 18 godina. Kasnije se oprobala kao voditeljka zabavnih emisija. Dugo godina je vodila TV emisiju gde su se izvlačile dobitne loto-kombinacije, zbog čega je dobila nadimak „Loto devojka”. Devedesetih godina je učestvovala u putujućoj humorističko-erotskoj pozorišnoj predstavi Sekplozija. Suzana Mančić je pozirala za Plejboj. Napisala je 2012. godine autobiografsku knjigu Neukrotivo srce.

Jadranka Jovanović

Jadranka Jovanović Foto: Vukica Mikača

Jadranka Jovanović (66) je srpska operna primadona i mecosopran. Diplomirala je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu i magistrirala solo pevanje. Debi u Beogradskoj operi imala je 1981. godine, a prvi međunarodni angažman u milanskoj Skali. Gostovala je na brojnim operskim scenama širom sveta, uključujući Italiju, Španiju, Francusku, Brazil, Meksiko, Japan, Portugal, Irsku i Englesku. Ostvarila je veliki uspeh u Verdijevom Don Karlosu u Palm Biču 1999. godine. U sezoni 2001-2002. nastupala je uz Praški simfonijski orkestar u Bedžih Smetana Holu. Godine 2013. bila je na turneji u Americi i održala koncerte u Karnegi holu i Kenedi centru.

Srna Lango

Srna Lango Foto:printscreen

Srna Lango je rođena 1971. u Beogradu. Ćerka je TV lica Dunje Lango i Milana M. Langa. Glumu je diplomirala na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu kabareom Ne znate vi šta su to aplauzi, u klasi profesora Predraga Bajčetića, zajedno sa Kajom Žutić i Anom Sofrenović. Prvu ulogu je ostvarila 1994. u seriji Srećni ljudi, a najviše uloga je imala u pozorištu. Njenom najpoznatijom rolom se smatra Sofija, u seriji Jelena, u kojoj tumači ljubavnicu tadašnjem stvarnom mužu Irfanu Mensuru. Srna ima dva sina, Aleksu iz prvog i Pavla iz drugog braka.

Ana Sofrenović

Ana Sofrenović Foto:printscreen

Ana Sofrenović je rođena u mešovitoj srpsko-britanskoj porodici. Pored glume, potvrđena je i kao pevačica džez i filmske muzike. Iz braka s glumcem Draganom Mićanovićem ima dve ćerke. Živela je u Londonu i Beogradu. Osvojila je Caricu Teodoru na Filmskim susretima u Nišu 1999. U Engleskoj je glumila u nekoliko serija. Kao pevačica debitovala je u filmu „Kaži zašto me ostavi“ 1993. Nastupila je na Bemusu 2005. i u Karnegi Holu u Njujorku 2006. Osvojila je nagradu za najbolju ulogu u filmu „Dečaci iz ulice Marksa i Engelsa“ u Parizu 2015.

Gala Videnović

Gala Videnović Foto:printscreen

Gala Aleksić, rođena Videnović (55), srpska je televizijska i filmska glumica. Debitovala je na filmu već sa 12 godina. Školovanje je završila vanredno zbog glumačkih obaveza. Otišla je u Malibu 1990. da studira glumu, ali se povukla nakon rođenja sina. Vratila se u Beograd 1996. i postala međunarodna instruktorka joge. Ima dva sina i živi na relaciji Malibu-Beograd. Povremeno prihvata uloge u domaćim filmovima i serijama te pozajmljuje glas u sinhronizaciji animiranih filmova.

Lena Kovačević

Lena Kovačević
Lena Kovačević Foto:RTS/Promo

Lena Kovačević, džez muzičarka, kompozitorka i tekstopisac, rođena je 1982. u Beogradu. Završila je klavirski odsek srednje muzičke škole u Beogradu, a diplomirala je džez pevanje na Muzičkom konzervatorijumu u Amsterdamu 2006. Nastupala je na raznim takmičenjima i festivalima, uključujući Egzit 2001. Sarađivala je sa Bajagom u filmu „Profesionalac“. Imala je nastupe sa Kraljevskim holandskim orkestrom, predstavljajući se pred holandskom kraljicom. Objavila je album „Dobar dan za pevanje“ 2009, album Džezeri 2015. i Cafe 2023. Učestvovala je u produkciji albuma za monahinje iz manastira Ravanica i sarađivala sa poznatim američkim producentom Godfrijem Dajmondom. Bila je član žirija u muzičkom takmičenju „Prvi glas Srbije“ 2011.

Anica Dobra

Anica Dobra Foto:teutopress / imago stock&people / Profimedia

Anica Dobra, srpska filmska i pozorišna glumica, rođena je u Beogradu 1963. godine. Živela je u Nemačkoj od 1977. do 1981, a potom se vratila u Beograd i diplomirala na Fakultetu dramskih umetnosti. Postala je stalni član Ateljea 212 nakon diplomiranja 1987. Debitovala je u filmu „Pera Panker“ 1985. i osvojila Zlatnu arenu za film „Već viđeno“ 1987. Poznata je po ulozi u filmu „Balkan ekspres“. Snimila je oko 80 filmova u Nemačkoj od početka 90-ih. Živi u Beogradu i ima ćerku Minu Sovtić, takođe glumicu.

Bojana Maljević

Bojana Maljević Foto:Zoran Lončarević

Bojana Maljević, srpska glumica i producentkinja, rođena je u Beogradu 1974. Otac joj je producent, a sestra Ana takođe glumica. Diplomirala je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti. Poznata je po produkciji filmova „Do koske“ i „Sestre“. Debitovala je u TV serijalu „Serija o bojama“ sa šest godina, a postala je prepoznatljiva ulogom u filmu „Bulevar revolucije“ 1992. Poznata je po seriji „Otvorena vrata“ i radu na sinhronizaciji crtanih filmova. Takođe je rediteljka sinhronizacije u „Ledeno doba 2: Otapanje“.

Ksenija Pajčin

Ksenija Pajčin Foto:Milos Rafailovic ATAImages

Ksenija Pajčin, srpska pevačica, kozmetičarka, modna dizajnerka i fotomodel, rođena je u Beogradu 1977. Karijeru je započela kao plesačica, a kasnije se istakla kao pop pevačica. Debitovala je kao prateća igračica u spotu za pesmu Dragane Mirković, a kasnije je postala poznata po hitu „Dačo, volim te“ u okviru grupe Duck. U Grčkoj je postala poznata plesačica. Objavila je duet „Supica“ sa Danijelom Alibabićem, a pesma „Pjesma za Kseniju“ objavljena je kao posveta nakon njenog tragičnog kraja 2010.

Margita Stefanović

Margita Stefanovic Foto:Goranka Matić

Margita Magi Stefanović, klavijaturistkinja beogradske rok grupe Ekatarina Velika, rođena je u Beogradu 1959, gde je i umrla 2002. Poticala je iz pozorišne porodice i imala je bogato muzičko obrazovanje. Pohađala je osnovnu i srednju muzičku školu, osvajajući brojne nagrade. Umesto odlaska u Moskvu na usavršavanje, upisala je Arhitektonski fakultet u Beogradu, gde je pokazala izuzetan talenat i diplomirala 1984. Važi za jednu od najtalentovanijih klasičnih pijanistkinja u bivšoj Jugoslaviji.

Created with Supersurvey

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

TikTok

Pinterest

Instagram