![](https://zadovoljna.nova.rs/wp-content/uploads/2024/03/03/1709470988-shutterstock_2313970901-750x501.jpg)
Paradajz je jedna od onih pristupačnih, običnih biljaka kod kojih stvar nije do kraja jasna: da li je paradajz voće ili povrće? Treba nam odgovor jednom zasvada.
Ukoliko i vi niste načisto sa tim da li je paradajz voće ili povrće, našli smo objašnjenje. Možda će vam paradajz biti jasniji, a možda i ne.
Botanički gledano, paradajz je bobica. Ima tanku koru, sočnu pulpu, mnogo semenki unutra. Evropljani paradajz smatraju voćem.
Dakle, iako se tradicionalno svrstava u povrće, paradjz je – dakle jednom zasvagda – voće.
Greška u vezi s paradajzom u svesti ostaje zato što se paradajz uzgaja se kao i većina povrća i koristi se u kulinarstvu kao povrće.
Stoga je tehnički ispravno paradajz smatrati bobicom odnosno voćem, ali zahvaljujući praktičnoj primeni, reći da je ovo voće povrće neće biti kobna greška, piše healthy-food-near-me.com.
![](http://zadovoljna.nova.rs/wp-content/uploads/2024/03/03/1709470916-shutterstock_245807926-1024x683.jpg)
Dilema da li je paradajz voće ili povrće stigla na sud
U članku časopisa „Journal of the American Dietetic Association“ gde se raspravljalo o ovoj dilemi u nastavku definicije se navodi kako ona ne uključuje samo paradajz, već i krastavce.
Verovali ili ne sve je započelo još u SAD gde je upravo ova rasprava stigla pred najviši američki sud.
Naime, jedan uvoznik žalio se sudu tvrdeći da je paradajz voće te da ne treba platiti carinu, jer je u ono doba uvezeno voće bilo oslobođeno nameta. Slučaj se odužio, a sud je dobro provjerio sve botaničke i lingvističke posledice odluke i zaključio: paradajz je povrće!
Odluka suda iz 1887. godine je glasila: „Botanički gledano, paradajz je voće, ali u svakodnevnom govoru i upotrebi kod trgovaca ili kupaca, paradajz je kao i krastavac, povrće koje se uzgaja u baštama i koje se jede sirovo ili kuvano, i poput krompira, salate ili šargarepe, obično se servira kao posebno jelo ili deo nekog jela, a ne kao voće, koje se obično servira za desert.
Paradajz u Evropu stigao iz Srednje Amerike
Dugo se mislilo kako je sok od paradjza otrovan, tako da je ipak bilo problema u počecima upotrebe paradjza u gastronomiji. Tek kada se otklonila svaka sumnja u njenu otrovnost, paradjz je na velika vrata ušao u sve kuhinje sveta!
Danas je naprosto teško zamisliti kakva je bila mediteranska kuhinja bez paradjza. On se u potpunosti uklopio u poznata jela i neki kažu, uneo je je upravo onaj deo koji je nedostajao i po kojem danas prepoznajemo Mediteran, prenosi dnevnik.hr.
![](http://zadovoljna.nova.rs/wp-content/uploads/2024/03/03/1709471018-shutterstock_478865254-1024x683.jpg)
Paradajz je veoma hranljiv i bogat
Paradajz je bogat vitaminima, mineralima i antioksidansima. Nutricionist ističu koje su mu prednosti.
I jednom za svagda saznaćemo: paradajz je bobica ili povrće
Teško je poverovati, ali pre samo tri veka paradajz se smatrao otrovnim i uzgajao se isključivo u dekorativne svrhe, ne samo kod nas, već i u naizgled prosvećenoj Evropi. A to nije iznenađujuće – pripadaju porodici velebilja, čiji predstavnici zaista mogu naštetiti ljudskom zdravlju.
Može biti žute, zelene, crvene ili smeđe boje, veličine oraha ili težine pola kilograma, slatke su i mesnate ili sočnije i kiselkaste. Od paradajza se pripremaju salate, supe i sosovi, dodaju se prilozima i mesu, zatvaraju u tegle i suše na suncu.
Kada smo počeli da jedemo paradajz
Naučnici se još uvek ne mogu složiti oko mesta odakle potiče paradajz. Prema jednoj verziji, prvi put su uzgajani u Indiji. Prema drugoj, pojavili su se u Kini – potvrda za to su pronađene semenke paradajza, koje su već više od dvije hiljade godina. Najčešće mišljenje kaže da nam je paradajz došao iz Južne i Centralne Amerike.
Naziv biljke – paradajz – potiče od astečke reči „tomatl“, što znači „velika bobica“. Drugo ime – paradajz – došlo je od italijanske reči „pomo d’oro“, što znači „zlatna jabuka“. Danas je uobičajeno da se sama biljka zove paradajz, a njeni plodovi paradajz.
Paradajz je donet u Evropu u 20. veku iz Amerike. Pre svega, došli su u Španiju i Portugal. Kasnije se biljka proširila po Italiji, Francuskoj, Nemačkoj i istočnoj Evropi. Dugo su se mnogi Evropljani odnosili prema ovoj kulturi s nepovjerenjem i uzgajali je samo u dekorativne svrhe – mali plodovi jarkih boja bili su divan ukras vrta. Paradajz je počeo da se jede tek krajem 17. veka, u isto vreme pojavili su se i prvi recepti sa ovim sastojkom.
![](http://zadovoljna.nova.rs/wp-content/uploads/2024/03/03/1709471033-shutterstock_500371432-1024x683.jpg)
Šta sve sadrži paradajz
Paradajz je važan proizvod za ljude sa biohemijske tačke gledišta.
Sadrži proteine, aminokiseline, polisaharide, karotenoide, organske kiseline, vlakna.
Osim toga, paradajz je pravo skladište vitamina i minerala potrebnih za osobu. Sadrži vitamine B (B1, B2, B5, B6, B9), vitamine C, K, H i PP, kao i kalijum, kalcijum, magnezijum, cink, gvožđe, hlor i sumpor, jod, fosfor, folnu kiselinu.
Paradajz sadrži važna biološki aktivna jedinjenja: karotenoide, polifenole i veliku količinu vitamina C.
Da li je paradajz zdrav
Godine 2017. Univerzitet u Ilinoisu, na osnovu studije koja je uključivala 700 ispitanika, otkrila je da likopen, koji se nalazi u velikim količinama u paradajzu, smanjuje rizik od raka prostate.
Druga studija je potvrdila prednosti likopena kod drugog raka – karcinoma bubrega. Osim toga, postoje brojne studije koje potvrđuju lekovito dejstvo likopena kod katarakte, pa čak i makularne degeneracije mrežnice – ova bolest se javlja kod starijih ljudi i podrazumeva odumiranje nervnih ćelija u mrežnjači.
Nekoliko paradajza dnevno pomoći će vam da dobijete pravu dozu likopena. Crveni paradajz sadrži više ove supstance, a u paradajz pastama i sokovima – količina likopena se povećava sa 000 na 7-13 mg.
Organske kiseline i vlakna koja se nalaze u paradajzu imaju pozitivan efekat na gastrointestinalni trakt – povećavaju proizvodnju enzima i izbacuju ustajalu žuč. Vlakna regulišu i nivo holesterola, a kalijum, kojim paradajz ima u izobilju, normalizuje rad srca.
Polifenoli smanjuju rizik od kardiovaskularnih i onkoloških bolesti. Vitamin C je snažan antioksidans koji jača imuni sistem. Ove korisne materije se ne sintetišuu u ljudskom telu same, pa se mogu dobiti samo hranom.
Paradajz ima minimalni sadržaj kalorija, što ga čini toliko popularnim među ljudima koji odravaju liniju. Osim toga, vlakna sadržana u paradajzu zasićuju telo dugo vremena i ne dopuštaju da se pojavi osećaj gladi.
![](http://zadovoljna.nova.rs/wp-content/uploads/2024/03/03/1709470975-shutterstock_1771050956-1024x684.jpg)
Ko ne sme da jede paradajz
Preporučuje se minimiziranje ili isključenje paradajza iz ishrane kod gihta, čira, gastritisa, bolesti bubrega i povećane kiselosti želuca, a treba imati na umu da i alergičari treba da koriste paradajz s oprezom.
Može li se danas zamisliti kuvanje bez paradajza?
Danas je teško pronaći recept za prva i druga jela, gde god da se dodaje paradajz u bilo kom obliku. Sveži, pasirani ili sušeni paradajz dodajemo u supe, stavljamo ih u priloge kako bi ukus bio višestruki i zanimljiviji, a mesu da bi bilo sočnije i nežnije. Paradajz se čak koristi u pečenju i desertima, piše healthy-food-near-me.com.
![](http://zadovoljna.nova.rs/wp-content/uploads/2024/03/03/1709470928-shutterstock_672770746-1024x683.jpg)
BONUS VIDEO:
***
Pratite nas i na društvenim mrežama: