An Mari Ćurčić: Kad ti dete tone u mrak

depresija tinejdžeri samoubistvo
An Mari Ćurčić Foto: Nemanja Jovanović

Nemile vesti o mladima koji se bore sa depresijom i stradaju od suicida dolaze nam prečesto. Paralisanost koju osetimo kad se tako nešto desi često zamaskira mnoga važna pitanja. An Mari Ćurčić, majka tinejdžerke koja je život izgubila zbog suicida, za naš portal govori o tome.

Pre dve i po godine An Mari je tragično izgubila ćerku Mariju. Nakon tog strašnog gubitka ona je pokrenula inicijativu Za tebe#VAŽNOJE i koristi svaku priliku da javno govori o suicidu kako bi se nešto iole promenilo nabolje.

Za naš portal govori šta može da bude alarm da nešto nije u redu. Kako roditelj može da prepozna da treba da reaguje i pomogne svom detetu?

„Ako je neko tužan, to ne mora da znači da je depresivan. Kod svih su prisutne trenutne promene ponašanja. Ali ako te promene traju duže od, recimo, dve nedleje, to je znak da nešto nije u redu. Ako dete odjednom ne želi više da se bavi sportom ili nekom drugom aktivnošću koja mu je inače ranije prijala, ako se povlači u sebe, ako ima promena u ritmu spavanja – sve su to znaci da nešto nije u redu“, kaže An Mari.

Ona priča i o tananoj granici između depresije i uobičajenih promena raspoloženja u tinejdžerskom dobu, a koju nije lako prepoznati.

„Poznato je da su tinejdžerske godine vrlo burne i poremećaji raspoloženja zbog depresije mogu da budu kamuflirani, recimo, agresivnim ponašanjem. Zato treba pokušati razgovarati, osluškivati svoju decu. I nije neobično da dete ne želi da razgovara sa vama, ali vrlo je važno pričati sa detetom, da ono zna da može da govori o onome što ga muči.“

An Mari Ćurčić Foto: Nemanja Jovanović

An Mari ističe da je vrlo važno u svemu prihvatiti ono što dete priča.

„Vi ne morate da se slažete sa tim, ali treba validirati njegova osećanja, treba da mu stavite do znanja da ima pravo da se oseća kako se oseća. A vi ste tu da pomognete da izađe iz krize.“

Ona kaže i da je najbolje s detetom pričati kad nije u nekom afektivnom stanju, na primer ako je besno, ljuto, jer je važno da zaista čuje ono što mu pričate.

„Vrlo je bitno da razume da shvatate njegova osećanja. Pritom, nikako nije dobro reći – nije to ništa, proći će.“

Takođe, An Mari podseća da možete da potražite savet od profesionalaca.

„Obratite se razrednom starešini ako treba, školskom psihologu. Postoji više relevantnih institucija kojima treba da se obratite ako zatreba. I to nije ništa strašno, mada stigma prati probleme sa mentalnim zdravljem. To su duboko ukorenjene predrasude i zato svi mi moramo da se potrudimo da ih srušimo.“

Gde potražiti pomoć

Psihocentrala

Crnogorska 2/16, Savski Venac, Beograd

Telefon: 064 2288885

Email: [email protected]

Psihocentrala je psihoedukativna organizacija nastala zalaganjem grupe profesionalaca i entuzijasta okupljenih oko zajedničkog cilja da unaprede mentalno zdravlje nacije. Na sajtu https://www.psihocentrala.com nalazi se spisak institucija u Srbiji koje koje imaju zaposlene lekare specijaliste psihijatrije ili neuropsihijatrije, pomoć pri izboru psihoterapeuta ili psihologa, kao i “prvu pomoć” u borbi s depresijom.

Centar Srce

Telefon: 0800-300-303

Email: [email protected].

Centar “Srce” sa sedištem u Novom Sadu je volonterska, nevladina, neprofitna organizacija koja se bavi pružanjem emotivne podrške osobama u krizi i prevencijom samoubistva. Radno vreme je 17 do 23, svi pozivi su anonimni i pomoć je besplatna. Na sajtu www.centarsrce.org se može naći dosta informacija i za osobe koje razmišljaju o samobistvu i za one koji žele nekom da pomognu, a postoji i android aplikacija centarsrce koja služi kao podrška, ali sadrži i lični plan podrške.

Klinika za psihijatrijske bolesti Dr Laza Lazarević

Višegradska 26, Beograd

Centrala 011/3636400

Nacionalna SOS linija za prevenciju samoubistva

Telefon: 011/7777000

Nacionalna SOS linija za prevenciju samoubistva otvorena je u Klinici za psihijatrijske bolesti Dr Laza Lazarević. Na telefonski broj 011/7777000 mogu se javiti oni koji pomišljaju na samoubistvo ili njihova porodica, a sa njima će razgovarati stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja – psihijatri, psiholozi, socijalni radnici. Svi pozivi su anonimni.

Institut za mentalno zdravlje

Palmotićeva 37, Beograd; telefon: 011/3307 500

Paunova 2; telefon: 011/2666 166, 011/2664 555

Institut za mentalno zdravlje je visokospecijalizovana ustanova koja obavlja bolničku i vanbolničku delatnost iz oblasti zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja, psihijatrije odraslih, psihijatrije razvojnog doba, psihijatrije starih osoba, bolesti zavisnosti, neuropsihologije, epileptologije, kliničke neurofiziologije i psihofarmakologije.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

TikTok

Pinterest

Instagram

BONUS VIDEO: Kako prebroditi smrt voljene osobe