Priče o divnim ženama iz Srbije zbog kojih se često rasplačem

istorijski zabavnik
Foto: Promo

Beograđanka koja stoji iza popularnog sajta Istorijski zabavnik.

Nesrećna sudbina Lenke Dunđerski, brak iz bajke knegnje Olge Karađorđević, misteriozne sestre Nikole Tesle, autentično pismo srpske majke sinu u Prvom svetskom ratu… Te i mnoge druge zanimljive priče iz domaće, ali i strane istorije i interesantni događaji i ličnosti sabrani su na portalu Istorijski zabavnik. A iza svega stoji jedna Aleksandra.

istorijski zabavnik
Foto: Promo

O tome kako dolazi do priča, koje od njih su je šokirale, a koje rasplakale, za Zadovoljnu priča Aleksandra Bogdanović, novinarka, autorka, urednica.

Za početak, Aleksandra govori kako izgleda njen put do priča.

„Sledeće godine će biti puna decenija kako se bavim ovim projektom i za to vreme sam stekla veliki broj kontakata među istoričarima od kojih su neki postali i saradnici, a i sami ponekad pišu tekstove za Istorijski zabavnik. Najčešći je slučaj da mi oni predlože neku temu ili kažu da misle da bi neka ličnost ili tema bila interesantna za moj sajt. Osim toga, dešava se da i čitaoci pišu i predlažu teme, naročito iz lokalne istorije. Takođe, i ja dosta čitam, pa se dešava da, istražujući o jednoj priči, nađem još nekoliko. Sve u svemu – tema nikad ne manjka.“

Foto: Promo

Šokirala me je priča o olimpijki iz SAD koja je bila – srpska kneginja

U tom moru priča pojedine se izdvoje kao najveće iznenađenje, otkrovenje ili šok.

„Nekada i ne znate na šta sve možete naići kada krenete da istražujete neku temu. Najskoriji šok našao se i u drugoj knjizi koja se zove po sajtu – Istorijski zabavnik. U pitanju je priča o Dariji Prat, ženi koja je osvojila medalju na Olimpijskim igrama u golfu. Dok su trajale poslednje Olimpijske igre, ja sam tražila zanimljivosti o prethodnim takmičenjima, sa fokusom na ona najstarija. Istražujući o tome, naišla sam na podatak da su se na Olimpijskim igrama žene prvi put takmičile 1900. u Parizu i da je jedna od prvih disciplina u kojoj su se oprobale bio golf. Na listi najboljih bila je i Darija Prat koja je medalju osvojila za SAD. Najveće iznenađenje – ispostavilo se da je ujedno bila i srpska kneginja! Naime, Darija je bila udata za kneza Aleksu Karađorđevića, praunuka Karađorđa. Pravo ime bilo joj je Ebigejl i promenila ga je upravo kako bi mogla da se uda za srpskog plemića“, otkriva Aleksandra.

A da li se desilo nekad da je priča rasplače?

„Mnoge priče su me rasplakale. Pretpostavljam da je zapravo najtužnije to što je toliko sudbina ljudi o kojima sam pisala vredno žaljenja i suza. Zbog nepravde, zlobe, nesreće, bolesti… Neki jednostavno nisu imali sreće. Jovan Jovanović Zmaj kom je umrla supruga i sva deca. August Landmeser, čovek koji je odbio da salutira Hitleru i zbog toga posle strašno stradao. Draga Ljočić, prva srpska doktorka, učesnica četiri rata koja baš zato je što je žena nije mogla da se zaposli ni u jednoj državnoj bolnici u Srbiji… mnogo je takvih sudbina. Plus, istorija beleži i takve tragedije da čovek jednostavno ne može da ostane ravnodušan na njih. Na primer, rasplačem se kad god čitam ili pišem o streljanju đaka u Kragujevcu, pa čitam poslednje poruke streljanih. Nedavno sam i posetila muzej 21. oktobar. Jednostavno, suze same krenu.

Aleksandra govori i o tome da li se nekad desilo da joj neka priča potpuno promeni perspektivu ili mišljenje o nekoj temi.

„Trudim se da u tekstovima ne pokazujem svoje mišljenje o temi. To je jedna od glavnih odlika Istorijskog zabavnika. Od starta ideja mi je bila da istoriju ne pokazujem ni kao crnu ni kao belu, već onakvu kakva je zapravo bila – raznovrsna, slojevita, ponekad i kontroverzna, ali uvek zanimljiva i životna. Zato na Istorijskom zabavniku možete pronaći priče iz istorije Amerike, Rusije, Srbije, Hvatske, Bosne, Crne Gore… Pišem i o Karađorđevićima i o Obrenovićima, o četnicima i partizanima, o monarhiji i republici… Mislim da to i publika ceni i voli.“

Priča o kraljici Dragi uzburkala duhove

U tim najraznolikijim pričama iz kojih možemo da naučimo mnogo povremeno se izdvoje one koje uzburkaju duhove.

„Ljudi generalno ne vole kada im se ruše mitovi, tj. uverenja i iz nekog razloga su skloni da to doživljavaju lično. Bez obzira na to što im iznesete činjenice i argumentovano pokažete da je nešto bilo ovako, a ne onako, oni svejedno ostaju pri svom stanovištu i kreću da se raspravljaju. U tim situacijama obično mi pišu – bilo na mejl, bilo u inboks na Instagramu ili Fejsbuku, bilo u komentarima ispod teksta. Na primer, sećam se teksta o tome kako Vuk Branković nije izdao na Kosovu, da je bio jedan od retkih srpskih velikaša koji su se do kraja borili protiv Turaka. Ili tekst o tome da je vojvoda Mišić bio protiv povlačenja preko Albanije i da je razvio strategiju borbe u slučaju ostanka. Dosta bure je izazvao i tekst o tome koliko je zapravo kraljica Draga bila starija od kralja Aleksandra i tome da su neki namerno uvećavali tu brojku, valjda da bi Dragu još više ocrnili ili prikazali kao nepodobnu.“

Aleksandra otkriva i da li dobija negativne komentare na društvenim mrežama, odnosno šta obično ljudima najviše zasmeta.

„Zajednica ljudi koji prate Istorijski zabavnik je fenomenalna i od njih uglavnom dobijam podršku za ono što radim. Bilo je tu i dosta konstruktivnih kritika i to je potpuno u redu. Nažalost, društvene mreže umeju da postanu i baš ružno mesto. Ljudi, valjda jer misle da im one pružaju anonimnost, umeju da pišu strašne stvari. Ne mogu da kažem da sam se mnogo puta susretala sa tim jer zajednica pratilaca uglavnom takve pojedince i sama isključi iz razgovora, ali dešavalo se. Po pravilu, najviše polemike izazivaju tekstovi o Titu i Draži, ali i o Jugoslaviji (i kraljevini i republici). Rekla bih da te „rane“ još uvek nisu zarasle i da će kod nas uvek izazivati žustre polemike. Tada mi u inboks stižu baš svakakve poruke. Ljudi misle valjda da ja, zato što pišem o tome, glorifikujem jednu ili drugu stranu i onda napadaju krajnje neosnovano. Ja se trudim da svima odgovorim, objasnim situaciju što racionalnije, ali ako vidim da nema smisla, da stigne i do psovki i uvreda, jednostavno se isključim iz dalje rasprave.“

Naša sagovornica kaže i da je jedna od omiljenih „triger“ tema koja se s vremena na vreme pojavi – zašto je sajt, odnosno knjiga na latinici. To je jedan od omiljenih povoda za negativne komentare.

Ipak, u svemu su mnogo važniji heroji iz naše prošlosti, ženski i muški. A koji su Aleksandrini?

„Mnogo ih je, ali mogu da kažem da su listom sve „mali ljudi“ – slučajni heroji, pojedinci koji su se sticajem okolnosti našli u nekoj situaciji i pokazali koliko vrede. Svakako bih istakla Dragu Ljočić, prvu srpsku doktorku, učesnicu četiri rata, ali tu je i Dimitrije Davidović – prvi srpski novinar i tvorac prvog srpskog ustava, Radoslav Grujić – čovek koji je pronašao zemne ostatke cara Dušana i tokom Drugog svetskog rata radio na spasavanju crkvenog blaga sa Fruške gore, Flora Sends – Engleskinja koja se rame uz rame sa Milunkom Savić borila u Gvozdenom puku… Ima ih mnogo i bukvalno u svim sferama života – naučnici i naučnice, vladari i vladarke, avanturisti i avanturistkinje… ljudi koje smo uglavnom zaboravili, a koji to nikako nisu zaslužili. Obe moje knjige pokušaj su da te ljude ponovo vratim u žižu interesovanja javnosti.“

Naša istorija ne pamti žene osim ako nisu vladarke

U svemu se izdvaja položaj žena u našoj istoriji. Aleksandra otkriva kakvu sliku ima nakon svih priča koje je pročitala o njima.

„Nikome na ovim našim prostorima nikada nije bilo lako, ali ženama je bilo nebrojeno puta gore. One su uglavnom nepoznate, u najvećem broju priča istorija ih ni ne imenuje, osim ako su u pitanju bile vladarke, ali čak i onda u kontekstu braka, tj. oca/muža/sina vladara. Ako su uspele da budu zapamćene, da se izbore za to da im se danas pamti ime, bile su to zaista posebne pojedinke – zmaj žene u svakom smislu te reči. Kojim god poslom da su se bavile, u kojoj god sferi interesovanja da su ostavile traga, vi vidite da su morale da se bore, da grizu i trude se mnogo više od svojih muških kolega, ali da su na kraju ipak uspele. To su za mene istinske heroine istorije.“

BONUS VIDEO: Prelepa Srpkinja Marija je buduća zvezda Meksika

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

TikTok

Pinterest

Instagram