5 razloga zbog kojih je Hrvaticama dozlogrdilo

Tridesetogodišnje smanjivanje ženskog prava na pobačaj u Hrvatskoj, u kojoj je priziv savesti podmazan verskim osećajima i politikom ignorisanja ustavne odredbe o sekularnosti države u praksi dobio je prednost pred zakonskim pravom žene na pobačaj. I to je izazvalo masovni revolt.

Ovo su najjači razlozi zbog kojih je žene više neće da trpe institucionalno nasilje u zdravstvenom sistemu.

Dosta!

Zabrane i otežavanje prava na abortus

Pobačaj je u Hrvatskoj legalan već 70 godina,  prvi zakon je donešen 1952. godine, a poslednji put je liberalizovan 1987. i Zakonom o zdravstvenim merama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju dece ženama je obećan legalan i dostupan abortus.

Njegovu ustavnost potvrdio je i Ustavni sud; nerođeno biće uživa zaštitu samo do one mere do koje se ne sukobljava sa pravom žene na privatnost.

U stvarnosti žene su prisiljene obijati vrata od bolnice do bolnice: odvraćaju ih sa "nek' još malo razmisle", zavlače čime gube dragoceno vrijeme ili ih otprave da odu u Sloveniju.

Mirelu Čavajdu uveravali su da uopšte nema pravo na prekid trudnoće, zatajili su joj da joj može pomoći komisija, a potom tvrdili da neće naći niti jednog lekara koji će joj pomoći.

Pozivanje na savest na račun psihičkog i fizičkog zdravlja žena

Nakon što su 2003. zdravstveni radnici dobili pravo da radi svojih verskih ili moralnih nazora smeju "odbiti sprovođenje dijagnostike, lečenja i rehabilitacije pacijenta", Hrvatsku je preplavila epidemija pozivanja na savest.

Na udaru su se našle žene: nije poznato da se i u jednoj drugoj grani medicine, osim ginekologije, lekari pozivaju na to pravo.

Posledica je bila ta da 2005. godine, govore podaci Ženske mreže Hrvatske, nije bilo moguće obaviti legalno indukovan abortus u osam hrvatskih bolnica na čelu s KBC Zagreb pod čijim je okriljem Klinika za ženske bolesti i porođaj u Petrovoj kao najvažnija bolnica za zdravlje žena u Hrvatskoj.

Potom bolnice u Kninu, Našicama, Slavonskom Brodu, Novoj Gradiški, Vinkovcima, Požegi, Pakracu...

Dve bolnice su godinama kršile prava žena; KB Sveti Duh i OŽB Požega u kojem apsolutno svi, od lekara, sestara do anesteziologa, nisu hteli ni da čuju da učestvuju u abortusu.

Trend savesti je u porastu; 2018. godine iznosio je 59 posto. Danas u Petrovoj od 45 lekara još uvek 40 odbija da pomogne ženama, u KBC-u Split od 34 čak 32, a Sveti Duh i dalje je bastion čuvanja verskih uverenja.

Stigmatizacije žena od strane verskih grupa koje pred bolnicama žene proglašavaju ubicama sopstvene dece

Stranka Pametno pre četiri godine od 40 gradova pred čijim bolnicama se održavaju molitveni skupovi zatražila je da im zabrane javno okupljanje na manje od 150 metara od bolnice kako bi ženama osigurali da pobačaj obave u miru i bez dodatnih trauma.

"Svi moraju da imaju slobodu pristupa bolnicama bez straha od progona ili javne osude", poručivala je Marijana Puljak koja je dobila odgovor tek od dva, tri - hvala, ali ne hvala.

I ombudsman za ravnopravnost polova Višnja Ljubičić godinama je upozoravala kako je Zakon o javnom okupljanju ispao "jači" od Zakona o zaštiti prava pacijenata prema kom "mora biti poštovano načelo humanosti zaštite prava pacijenata".

Kažnjavanja žena visokom cenom troškova abortusa; on mora biti besplatan

Inducirani abortus je najskuplja javna zdravstvena usluga!

Troškovi su rasli više nego ijedna druga usluga u Hrvatskoj, a to znači da mnogim ženama lošijeg imovnog stanja abortus ostaje nedostupan.

Godine 2005. godine cene su se kretale od 600 do 2.400 kuna (od 9.000 do 37.500 dinara); 2014. prosečna cena iznosila je 1.840 kuna (28.700 dinara) , danas je 2.500 kuna (39.000 dinara). Najskuplji je u Rijeci, 3.000 kuna (47.000 dinara), ali lekari tamo barem nikad nisu imali prigovor savesti.

Mučenja ženskog tela

Čak i onda kad žene dožive gubitak deteta, ne svojom voljom, kad im fetus umre u materici ili spontano pobace, čeka ih nehuman tretman.

Prve će biti osuđene na užas da danima sa mrtvom bebom u sebi čekaju na indukovani porođaj jer je filozofija hrvatskih ginekologa da "stvar treba prepustiti prirodi".

U drugom - na srednji vek i na kiretažu na živo, bez anestezije, kako je javno ispričala o svojih 30 najmučnijih minuta u životu zastupnica Mosta Ivana Ninčević Lesardić nakon čega su muški ginekolozi uzvraćali kako je neotporna na bol, "samo su je takli, a ona skače do plafona", piše Jutarnji.

Bonus video: Poznate mame u borbi za starateljstvo nad decom