Šta se krije iza natpisa „vitamini“ i „imuno“

Foto: Nova.rs

Imunitet nikad nije bio važniji, a za to nam je, između ostalog, jako važna zdrava ishrana. Izgleda da su mnogi proizvođači hrane uvideli sve veću potrebu za vitaminima, pa na raznim namirnicima možemo pročitati da su bogate ovim sastojcima - uprkos tome što u njima vrlo često preovlađuju šećer i aditivi.

Sigurno ste u svom lokalnom marketu videli da gotovo svaki treći proizvod na ambalaži ima istaknute natpise „bogat vitaminima i mineralima“ ili „sadrži 9 vitamina“. A nekada je u pitanju toliko prerađena hrana, da se pitate da li je išta od tih zdravih sastojaka uopšte ostalo u njoj.

Upravo to me je mučilo kada sam u kupovini videla dva proizvoda koja su obećavala da doprinesu mom imunitetu – u pitanju su jedan voćni napitak i čokoladne pahuljice od žitarica. Rešila sam da proverim kakva su pravila za proizvođače koji žele da na ambalaži istaknu da je njihov proizvod „prepun vitamina“.

Opšta pravila

Pre svega, ovo se uređuje Pravilnikom o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane. Izdvojiću neke članove ovog Pravilnika koji su važni.

Pružanje informacija o hrani vrši se na način kojim se ne obmanjuje krajnji potrošač, kaže Pravilnik. To znači da proizvođač ne sme da vas obmane o identitetu, svojstvu, sastavu, količini, trajnosti, zemlji porekla proizvoda.

Pročitajte još:

Takođe, ne bi trebalo da hrani dodeli osobine koje ne poseduje –  naročito ne isticanjem prisustva ili odsustva određenih sastojaka i/ili hranljivih materija.

Ukoliko se neki sastojak istakne rečima ili slikom na ambalaži, proizvođač je dužan da napiše i tačnu količinu tog sastojka u namirnici. Dakle, kada vidite reč „vitamin“ istaknutu na proizvodu, obavezno pročitajte i u kojoj meri ga zapravo ima.

Neki prozvod može da naznači da sadrži „značajnu“ količinu vitamina samo u slučaju da oni čine 15 odsto od nutritivne vrednosti koja je preporučena za dnevni unos tog vitamina. A u slučaju napitaka, taj procenat iznosi 7.5 odsto. Recimo, preporučeni dnevni unos vitamina C je 80 mikrograma.

Kako stoje stvari na rafovima srpskih marketa? Postoji dosta napitaka sa ambalažama na kojima su istaknuti vitamini. Primetila sam da se u većini slučajeva pridržavaju pravila o deklaraciji na ambalaži, ali ugljeni hidrati, odnosno šećeri, preovlađuju nad vitaminima u gotovo svakom proizvodu.

U svakom od ovih napitaka ima dosta šećera zato je važno da je preporučen dnevni unos 25 grama.

„Multivitaminski“ napitak na 100 ml ima 15 odsto preporučene nutritivne vrednosti vitamina, ali 6,6 grama šećera.

Foto:Nova.rs

Još jedan sličan napitak ima 25 odsto preporučene vrednosti vitamina, ali zato ima 9.9 grama šećera na 100 ml – što odgovara nekoj manjoj čaši.

Foto:Nova.rs

*

Tu je i vitaminska voda – koja takođe sadrži minimalnih 7.5 odsto vitamina, ali zato ima 3.8 grama šećera.

Foto:Nova.rs

Najzad, imamo i popularne žitarice koje sadrže nekoliko vitamina B grupe – ali i dosta šećera. Doza nekih vitamina na 100 grama dostiže čak 96 odsto preporučene nutritivne vrednosti, međutim na tu količinu značajna je i količina šećera – 24.9 odsto. Ako pojedete recimo 200 grama proizvoda, uneli ste duplu dozu šećera od preporučene.

Foto:Nova.rs
Foto: Nova.rs

Pravila za sokove

„Proizvod koji ima 30 do 50 odsto voća, a ostatak je voda, limunska kiselina i šećer, ne sme da nosi naziv sok, već umesto toga mora da piše nektar“, objašnjava za Nova.rs prehrambeni tehnolog Velja Radojčić.

Dakle, u kupovini obratite pažnju na ovu važnu činjenicu.

Voćni sok je proizvod koji nije fermentisao, ali može da fermentiše, a koji se dobija od jestivih delova jedne ili više vrsta voća pomešanih zajedno, koje je zdravo, zrelo, sveže ili ohlađeno, odnosno zamrznuto, navodi Pravilnik o voćnim sokovima.

S druge strane, voćni nektar se dobija dodavanjem vode, šećera ili meda u voćni sok. Kod voćnog nektara, na deklaraciji treba da se navede minimalan sadržaj voćnog soka, voćne kaše ili mešavine tih sastojaka rečima: „udeo voća: najmanje…%“.

Foto:EPA-EFE/WAEL HAMZEH

U sokove ili nektare je dozvoljeno dodavati vitamine ili minerale, ali to nije obavezno.

„Pretpostavlja se da vitamini dolaze iz voća od kojih su načinjeni“, kaže Radojčić za Nova.rs

Dakle, dobro obratite pažnju na ambalaže proizvoda i zapamtite ove regulative – tako ćete najbolje znati šta zapravo unosite u sebe. Ne dajte da vas šareno pakovanje zavara – najbolji izvor vitamina je uvek sveža hrana.

***

Bonus video:

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

TikTok

Pinterest

Instagram