Najveći problem zbog kojeg su neki ljudi stalno na dijeti, a nikad ne smršaju

Foto: Shutterstock

Razna emotivna stanja utiču i na količinu hrane koju konzumiramo.

Psihološkinja Violeta Zoraja, koja zajedno sa timom lekara, nutricionista i trenerima Mašom Kuprešanin i Stefanom Nevistićem, pruža stručnu podršku učesnicima emisije „Najveći gubitnik“ na televiziji Nova, otkrila nam je kako mentalno zdravlje utiče na proces mršavljenja.

U intervju nam je otkrila važne mehanizme i tehnike koje će vam pomoći u gubitku kilograma.

Šta nam je najveći neprijatelj kada želimo da promenimo životne navike?

Zoraja: „Promena ponašanja i navika podrazumeva složen proces u kom učestvuju i svesni i nesvesnii mehanizami. Najveći neprijatelj je svakako u nama samima. Vrlo često ljudi imaju otpor prema promeni, jer promena podrazumeva i suočavanje sa njom i preuzimanje odgovornosti, a to nije uvek lako.

Ako uzmemo u obzir činjenicu da mi ništa u životu ne radimo ako od toga nemamo neku dobit, teško nam je da osvestimo kakvu dobit imamo od loših navika koje stičemo tokom života, a još nam je teže da se odreknemo te dobiti. Dobit u ovom kontekstu je nešto što osobu na neki način štiti od frustracije zbog nekih nerešenih dubljih loših osećanja i uverenja vezanih za njih same, njihove potrebe, za odnose u njihovoj primarnoj porodici ili u partnerskim i drugim socijalnim odnosima. Neprijatelj nam može biti i smanjena motivacija, strah od neuspeha, slaba samokontrola, lenjost, nemaran odnos prema sebi, želja da se ostane u određenoj zoni komfora, a svakako i teško odricanje od nečega što nam pruža trenutno zadovoljstvo potkrepljeno lučenjem hormona sreće i zadovoljstva.

Zašto nam je toliko teško da se nateramo da vežbamo, iako znamo da je to dobro za nas?

Zoraja: „Vežbanje, pravilna ishrana i dijeta podrazumevaju disciplinu i veru da sebi time nešto dajemo. Mi smo više skloni da razmišljamo, da na taj način sebe ubacujemo u neku restrikciju, odricanje, mučenje, ograničavanje, što je u suprotnosti sa principom zadovoljstva koji nas vodi kroz život, a opet je u skladu sa našim prirodnim nagonima da izbegavamo neprijatnosti. Upravo nas taj princip vodi ka instant rešenjima koja ne podrazumevaju doslednost, istrajnost i strpljenje, koji su neophodni da bi do tajne promene navika zaista došlo“.

Foto: Shutterstock

Kako da pomognemo sebi u trenucima najveće krize? Konkretno, kako savladati iznenadnu potrebu za prejedanjem ili slatkišima, testom i ostalim „grehovima“ te vrste?

Zoraja: „Bilo bi sjajno kada bismo u tim trenucima mogli da promislimo da li osećamo stvarnu filziološku glad ili emocionalnu. Hrana jeste jedna od naših primarnih potreba, ali je i često najbrži i najlakši put do zadovoljstva, prijatnosti i užitka. Ako hranu koristimo kao gotovo primarni izvor zadovoljstva, teško ćemo u situacijama stresa, nelagodnosti, depresivnog stanja, besa, tuge i drugih neprijatnih stanja posegnuti za nečim drugim što bi moglo da nas umiri i bude zamenska aktivnost i sredstvo zadovoljstva.

U trenucima krize, koja nam se svima dešava, možemo skrenuti fokus na neku fizičku aktivnost koja nam prija, razgovorati sa prijateljima, relaksirati se, udovoljiti na bilo koji drugi način našim čulima. Ako se desi da ipak uzmemo hranu, ona svakako ne mora biti ona koja vodi zdravstvenim, psihološkim i socijalnim posledicama zbog kojih ćemo imati osećanje krivice i niskog samopoštovanja. Sasvim je u redu tada pojesti voće, popiti prirodan sok, pojesti nešto što ne sadrži mnogo masti i ugljenih hidrata, ali polako, bez žurbe, za stolom“.

Odnos prema hrani ima snažnu emotivnu komponentu. Kako u tom kontekstu pobediti „bolestan“ odnos prema hrani?

Zoraja: „Hrana je, osim što je potreba, često i regulator emocija. Njihov odnos je uzajaman. U zavisnosti od raspoloženja i emocionalnog stanja skloni smo da koristimo određenu vrstu hrane. Mnoga istraživanja su rađena na ovu temu i primećno je da kada doživljavamo negativne emocije ko što su bes, tuga, strah i stres preferiramo slatkiše, dok dosada podstiče uzimanje neke druge vrste hrane.

Razna emotivna stanja utiču i na količinu hrane koju konzumiramo. Hranom se branimo od neprijatnih stanja, a i pojačavamo postojeće pozitivne emocije. Vrlo često hranom kompenzujemo neko nezadovoljstvo. Ona nam odvlači pažnju od neprijatnih osećanja, uteha nam je, nekad izlaz, vid bežanja od dosade ili način da ne razmišljamo o nekim životnim izazovima i problemima. Nekada prekomerno gojazne osobe hranom, odnosno debljinom, „rešavaju“ neki dublji problem. One postaju vidljive za okolinu, brane se od raznih vrsta odnosa, štite se od zlonamernih drugih. U tim situacijama je potrebno ponekad usmeriti osobe na psihoterapiju kako bi prevazišle svoj primarni emocionalni problem ili deficit“.

Foto: Shutterstock

Možete li da podelite sa nama neke konkretne mentalne tehnike koje mogu da nam pomognu u tim trenucima krize?

Zoraja: „Sve psihološke tehnike koje se koriste sa ciljem povećanja tolerancije na frustraciju, kontrole emocija, osvešćivanja sekundarne dobiti od problema, razvijanja samopouzdanja i samopoštovanja, povećanja stepena lične odgovornosti i izbora su delotvorne. Vrlo često u psihoterapiji kristimo takozvano emocionalno računovodstvo, odnosno procenu dobiti i štete od određenog ponašanja, zatim tragamo za iracionalnim uverenjima koja su odgovorna za naša osećanja, menjamo ih, koristimo tehnike relaksacije, radimo na motivaciji i razvijanju emocionalnih kompetenci koje su nam neophodne da bi u raznim životnim okolnostima razmišljali i delovali zrelo i odgovorno“.

Kakve situacije treba da izbegavamo da nas ne bi vodile u „proklizavanja“?

Zoraja: „Treba da izbegavamo sve one situacije koje su nam bile okidač za stvaranje loših navika, sve dok ne poradimo na sebi i ne izgradimo nove, zdrave navike. Ne treba sebe da stavljamo u česta iskušenja i da na taj način jačamo volju. Ona će postati jača kada mi radom na sebi i za sebe ojačamo. To je proces koji podrazumeva sveobuhvatan rad na sebi kao što su fizička aktivnost, pravilna ishrana i jačanje psihe kroz psihoterapijsko savetovanje da bi promena u nama bila stabilna i trajna“.

Emisiju „Najveći gubitnik“ gledajte od ponedeljka do četvrtka u 20.30 časova na TV „Nova“.

Najzanimljivije detalje emisije pratite na zvaničnim profilima „Najvećeg gubitnika“ na Instagramu, Facebooku i YouTube-u.

***

BONUS VIDEO: Najveći gubitnik na Nova S

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

TikTok

Pinterest

Instagram