Kako da ne padneš u depru posle mora

Aerodrom
Kriza posle odmora; Foto: Eduard Goriev / Alamy / Alamy / Profimedia

Psihološkinja Ivana Sklodowska za naš portal otkriva kako da prebrodite psihičku krizu posle godišnjeg odmora.

Piše: Ivana Sklodowska

„Svi mi uživamo u planiranju letovanja, a pripreme mogu početi i nekoliko meseci ranije. Tu je pronalaženje destinacije, trudimo se da dovedemo telo u vrhunsku formu, štedimo novac… Ulažemo jako mnogo vremena i energije u iščekivanju tih desetak dana. Ali šta kada se letovanje završi? Šta kada se probuši taj mehur uživanja i bezbrižnosti, a od nas se očekuje da se vratimo svakodnevnim obavezama?

Ovakva promena je veliki stres i može se ispoljiti na različite načine, a najčešće se javlja stanje slično depresiji. Melanholija, bezvoljnost, teškoća da ustanemo iz kreveta i da se adaptiramo u radnu sredinu… Osim toga mogu se javiti i razdražljivost, nesanica, anksioznost, ali i telesni simptomi poput glavobolje ili mučnine. Simptomi su individualni, ali je suština ista i postavlja se pitanje kako prebroditi ovaj period.

Pre svega važno je da se zapitamo šta je to što nam povratak čini tako teškim. Možda u našem životu postoje stvari kojima smo inače nezadovoljni, pa je ova situacija samo intenzivirala problem. Tada bi najbolje bilo da se posvetimo rešavanju tog problema. To može biti nezadovoljstvo poslom, rutina, okruženost ljudima koji nam ne prijaju… Sve to su stvari na koje možemo da utičemo i na taj način poboljšamo svakodnevicu.

Možda ste preuzeli na sebe previše obaveza, vidite da li možete da ih delegirate. Razmislite da li postoji drugi način da obavite standardne zadatke, ili da provodite manje vremena sa ljudima koji vam crpe energiju. Ako učinite svoju realnost prijatnijom, možda vam povratak u nju neće teško pasti.

Osim toga, nezadovoljstvo može doći iz osećaja neispunjenosti. Godišnji odmor je bio neka vrsta projekta na kome smo dugo radili. Možda bismo mogli da pronađemo neki novi cilj kome bismo težili. To može biti planiranje već sledećeg odmora, ali i okupljanje prijatelja na večeri, prijavljivanje na kurs plesa, priprema za maraton, ili šta god vama predstavlja užitak i beg od rutine.

Još jedan razlog teškog povratka u svakodnevnicu je nedostatak stimulacije. Letovanje je prepuno dešavanja. Promena sredine, novi ljudi, predeli, hrana… I onda se vraćamo u nešto što nam je sasvim poznato što naš mozak tumači kao nedostatak stimulacije. Zato je važno da ga sami stimulišemo. Pronađite nove recepte, eksperimentišite sa bojama I odevnim kombinacijama, promenite put do posla, probajte drugu vrstu kafe… Zvuči kao kliše kada kažemo da život čine male stvari, ali zaista je tako. Makar bi se naš mozak složio sa tim. Mirisi, boje, ukusi, sve to može biti okidač za emocije… A emocije su tu da nam boje život.

Dajte sebi malo vremena. Normalno je da smo tužni kada se završi nešto što je lepo. Važno je samo da se ne zadržavamo mnogo na tom osećanju. Odmor ne bi bio tako važan da ga nismo pre svega zaslužili vrednim radom. Pa će tako povratak na posao imati mnogo više smisla ako odmor vidimo kao nagradu, a ne beg od svakodnevnice. Ljudi su bića promene i rutina nam veoma teško pada. Ukoliko se trudimo da učinimo svaki dan ispunjenim lakše ćemo obavljati rutinske stvari. Iskoristite lepe dane za šetnju, odlazak na adu, napravite piknik sa porodicom ili prijateljima. Razgovarajte sa dragim ljudima. Niste jedini koji se tako osećate i već samo to saznanje će učiniti da se osećate bolje.“

***

Bonus video: Kako do pozitivnih misli

 

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

TikTok

Pinterest

Instagram