Brana Antović: Žene nisu inkubatori koji su dobri samo dok nose decu

Njena priča 27. jun 202214:20 > 14:22
Branislava Brana Antovic Foto:Antonio Ahel/ATAImages

„Mi ovde ne pričamo o tome da je neko za život, nego pričamo o tome da je neko protiv slobode koju žena ima.”

Novom odlukom biće promenjena prava na abortus u Americi, tako da će svaka savezna država moći samostalno da zabrani proceduru prekida trudnoće, a trinaest zemalja je to već i učinilo. U poslednje vreme, ovo je jedna od gorućih tema kada su u pitanju prava žena, a svoje mišljenje o svemu tome je za Zadovoljna.rs dala i novinarka i modna blogerka Branislava Antović Aleksić.

„Ovo je jedan od mračnijih momenata u istoriji ne samo ženskih, nego ljudskih prava. To što se dešava u Americi ne znači da ne može da se odrazi na sve nas, posebno na žene u Evropi, ali i u ostatku sveta. Ovo je problematičan trenutak i mora se sagledavati potpuno, bez obzira što se dešava u Americi, jer mi slične primere imamo u Evropi. Ne moramo da gledamo dalje, možemo da se osvrnemo samo na Hrvatsku u kojoj postoji jedan vrlo problematičan odnos prema ovoj temi”, istakla je Branislava.

Brana Antovic
Brana Antović Foto:Zoran Lončarević/Zadovoljna.rs

Podsetila nas je da smo pre svega par nedelja imali situaciju gde je jedna Hrvatica molila za pomoć, jer je usled problematične trudnoće morala istu i da prekine, ali nije nalazila na lekare koji su to hteli da urade, te je njen život u opasnosti.

„Setimo se šta je bilo nakon donošenja takvog zakona u Poljskoj gde smo imali jedan broj žena koje su umirale, jer se čekao poslednji trenutak da se izvrši abortus, iako je plod odavno bio mrtav, a dalje je uticao na stvaranje infekcije u organizmu majke i sve ono što je pratilo takvo zdravstveno stanje.”

Mnogi se čude da je u 21. veku pravo žene da odlučuje o tome da li će prekinuti trudnoću ili ne – tema o kojoj se raspavlja.

„Činjenica da mi uopšte pričamo na ovakvu temu u 2022. godini je problematična, a kamoli da pričamo o zakonima koji se odnose na ovu temu i velikim promenama na polju tih zakona, jer je to zakon koji je pre 50 godina bio poštovan i validan – sve se u jednoj odluci promenilo. Problem je što je toliko malo potrebno da neke borbe koje su trajale decenijama, da se ponovo vrate ne u početan položaj nego u minus, znači vraćamo se unazad.”

Branislava smatra da je ovo i naš problem, zato što ovakvi probemi podstiču diskusiju o temama o kojima ne sme da postoji diskusija. Dakle, ovo su teme oko kojih nema rasprave. Pravo žene na abortus je jedno od osnovnih ljudskih prava, pravo da radi sa svojim telom ono što ona želi i kada mi dovodimo to u pitanje i tu temu dovodimo na polje diskusije, to je samo po sebi problematično. Postoje neke teme oko kojih nema diskusije, a ljudska prava takva tema, tu nema ‘ali’. Tu je uvek samo jedno važno, a to je da ta prava moraju da budu dostupna, u ovom slučaju ženama.

„Meni se ovo uopšte ne dopada i što sada toliko pričamo o tome, što podstičemo one koji samo traže način da kontrolišu žene. Nije ovde stvar ni u deci, ni u pojačanju nataliteta, niti bilo čemu sličnom, ovde je stvar isključivo u kontroli žene. Ovo je tema u kojoj su oni mogli da uspostave tu kontrolu, da mogu učinili bi to na nekim drugim poljima, ali ovo je ta tema gde oni mogu da se hvataju za ‘pro life’ ili ‘za život’ i da na taj način vrše kontrolu nad ženskim telom i ženama uopšte. Mi ovde ne pričamo o tome da je neko za život, nego pričamo o tome da je neko protiv slobode koju žena ima u ovom slučaju”, istakla je naša sagovornica.

Ona smatra da za nas žene to znači da ne smemo da se opuštamo.

„Moramo biti vrlo obazrive, vrlo svesne da se ovakve bitke biju konstantno, da nikad ne prestaju i da nikada ne smemo da se opustimo. Mislim da ćemo zauvek biti pod pretnjom da nam se oduzme sloboda ili makar neki njen deo. Dokle god patrijarhat ovakav kakav jeste postoji, a svet kontrolišu srednjovečni beli muškarci i on funkcioniše prema njihovim merilima, svi ovi savremeni globalni problemi poput rasizma, mizoginije, mržnje prema LGBTQ populaciji – biće odraz tog istog sistema.”

Poenta je, kako kaže, da žena treba da bude ono što želi i da ima tu slobodu. A, isto tako je napomenula i da je, prema rezultatima Batuta, najveći broj abortusa urađen kod žena koje su već u brakovima i imaju decu, te da zabrana abortusa ne bi bila rešenje za mnoge socijalne probleme naše zemlje, na primer.

„Pričamo o situacijama koje se ne menjaju zabranom abortusa, već se menjaju boljim uslovima za život, boljim uslovima za rad žena koje su majke, jer imamo užasne zakone o radu kada pričamo o majkama, posebno o majkama preduzetnicama, i na taj način se menja taj odnos, a ne menja se tako što ćete zabranjivati da neko odlučuje o svom telu. Da ne pričam o situacijama koje su krajnje alarmantne po zdravlje majki i kada je abortus jedini način da se život majke spasi. Kada pričamo o borbi za život, valjda treba da razmišljamo i o životu te majke, a ne da žene doživljavamo kao inkubatore koji su dobri samo dok to dete mogu da iznesu, a pre i posle toga su potpuno nevažne.”

Naravno, važno je naglasiti da pričamo o Americi i da u Srbiji do takvih promena nije došlo.

„Ja stvarno mislim da u našoj državi nema predispozicija za tako nešto, i smatram da je to problem u državama kod kojih je uloga crkve malo intenzivnija i jača i mislim da smo mi u tom smislu dosta liberalniji”, ističe Branislava.

Isto tako, problem je da mnogo toga dolazi na mala vrata i da ne smemo biti sigurne, ali da za sada nema razloga da se ovo sve odrazi na zakone u našoj zemlji.

„Ne zaboravimo da je u Americi bio prisutan najgori vid segregacije do pre 60 godina, dok su u tadašnjoj Jugoslaviji afrički studenti imali privilegovan status. Postoji toliko razlika u funkcionisanju sistema, ali ženske borbe su najčešće zapravo globalne borbe i položaj žena se retko gde mnogo razlikuje. Čak i u Skandinavji koja je poznata po rodnoj ravnopravnosti imate dosta problema o kojima se takođe priča, ali mnogo manje. Skandinavija jeste primer uspeha, ali i o problemima tamo može više da se sazna ukoliko se čitaju njihove autorke na primer i u koliko se malo pažljivije prati skandinavsko društvo. Tako da ženski problem je globalni problem.”

Istakla je i da na vladajućim pozicijama stoje ljudi koji zagovaraju slične ideologije, te da sve to moramo imati na umu i da ne smemo biti previše uvereni da su naše slobode zauvek osvojene.

***

Bonus video: Poznate mame u borbi za starateljstvo nad decom

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

TikTok

Pinterest

Instagram