Nije svejedno kada vežbate – naučnici otkrili tačno vreme kada se sagoreva najviše masti

Foto: Bratislav Stefanovic / Alamy / Alamy / Profimedia

Čini se da fizička aktivnost u određenom delu dana može da poveća sagorevanje masti.

Fizička aktivnost u određenom dobu dana može uticati na telo na različite načine, jer biološki procesi zavise od cirkadijalnih ritmova ćelija.

Da bi utvrdili kako doba dana u kojem se vežba najefikasnije utiče na sagorevanje masti, istraživači sa Instituta Karolinska i Univerziteta u Kopenhagenu proučavali su masno tkivo miševa nakon sesije vežbi visokog intenziteta, koje su izvedene u dvema tačkama dnevnog ciklusa – aktivna faza i faza odmora (koja odgovara jutarnjoj i večernjoj sesiji kod ljudi).

Foto: Bruno de Lima Melo / Alamy / Alamy / Profimedia

Naučnici su analizirali koji su geni bili aktivni u masnom tkivu nakon vežbanja i otkrili da je fizička aktivnost u aktivnoj fazi povećala ekspresiju gena koji su uključeni u razgradnju masnog tkiva, termogenezu (proizvodnju toplote) i mitohondrije u masnom tkivu, što ukazuje na brži rad metabolizma.

Ovi efekti su primećeni samo kod miševa koji su vežbali u aktivnoj fazi, nezavisno od unosa hrane.

„Naši rezultati sugerišu da bi jutarnje vežbanje moglo biti efikasnije od večernjeg vežbanja u smislu jačanja metabolizma i sagorevanja masti, a ako je to slučaj, moglo bi da se pokaže korisnim za ljude koji imaju višak kilograma“, kaže profesor Džulin R. Zierat sa Odeljenja za molekularnu medicinu i hirurgiju i Odeljenja za fiziologiju i farmakologiju, Karolinska instituta.

Miševi i ljudi dele mnoge osnovne fiziološke funkcije, međutim, postoje i bitne razlike, kao što je činjenica da su miševi noćne životinje.

„Čini se da je pravi tajming važan za energetski balans tela i za poboljšanje zdravstvenih prednosti vežbanja, ali je potrebno više studija da bi se izvukli pouzdani zaključci o važnosti naših otkrića za ljude“, kaže profesor Zierat.

Studija je sprovedena u bliskoj saradnji sa Centrom za osnovna metabolička istraživanja Novo Nordisk fondacije (CBMR) na Univerzitetu u Kopenhagenu, a finansirali su je Novo Nordisk fondacija, Novo Nordisk, Švedska fondacija za dijabetes, Švedski istraživački savet i Karolinska institut, prenosi eurekalert.

***

Bonus video: Vežbe za zadnjicu

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

TikTok

Pinterest

Instagram