Što se sve više mladih od 30 godina ne odvaja od roditelja

Roditeljstvo, Foto: - / Wavebreak / Profimedia

Sve više mladih sa trideset godina i dalje živi sa roditeljima - zašto?

Uloga roditelja je da podstiče osamostaljivanje deteta da bi ono postalo uspešno i funkcionalno, naveo je sociološkinja Radmila Urošević.

Ističe da loša ekonomska situacija ponekad utiče na osamostaljivanje, ali i da onaj ko želi da se osamostali neće tražiti izgovor već način da to uradi.

Radmila Urošević navodi da produženo detinjstvo i produženo roditeljstvo predstavljaju fenomen vremena u kojem živimo.

„Nisu svuda isti razlozi u pitanju. Tu bi mogli da govorimo o vezi između dece i roditelja, o osećanju krivice roditelja ako podvuku crtu pa kažu: ‘dosta sam te izdržavao, ne mogu ili neću više’, onda si ti svoje dete odbacio. Ali to više i nije dete, to su ljudi od 30 godina. Posebno to produženo odrastanje i produženo detinjstvo pravi problem zato što se pomerila i granica kada se ljudi žene, udaju, dobijaju decu”, objašnjava Urošević.

Roditelji počeli da uviđaju svoju grešku

Na pitanje – zašto i kada nađu posao i mogu sami, ostaju kod roditelja, on navodi da se deca najkomfornije osećaju u roditeljskom domu jer im je sve osigurano.

„Kod mame i tate je najlakše jer oni napune frižider, plate račune. Kod nas ima ljudi od 30–35 godina koji nikada nisu popunili račun, a kamoli ga platili. U volonterskom servisu “Zvezdara” i u opštini Zvezdara u savetovalištvima se često javljaju ljudi koji imaju taj problem, vide da su preterali u zaštiti svoje djece i te potrebe da ih zaštite od života” – navodi Urošević.

Dodaje da je uloga roditelja da podstiče osamostaljivanje deteta da bi ono postalo uspešno i funkcionalno.

„Roditelji granice nisu postavili, i to se onda vraća kao bumerang. Ako svi mi želimo da budemo uspešni i zadovoljni kad odrastemo, i ako je to mera uspeha, onda treba da znamo i da deo odrastanja i lične odgovornosti naše dece i naše jeste u paketu s tim ciljevima, koje svi imamo” – objašnjava ona.

Osamostaljivanje socijalna i kulturološka vrednost

„Loša ekonomska situacija ponekad utiče na osamostavljivanje”, kaže Uroševića, ali i da onaj ko želi da se osamostali neće tražiti izgovor već će tražiti način da to uradi.

Dodaje i da je kriza tokom 90-ih doprinela da imamo sve više višegeneracijskih slepljenih porodica gde ne postoji jasna podela uloga, gde su deca previše zaštićena.

„U porodici su svi podjednako važni, sve generacije, niko nikom ništa ne treba da pretpostavlja. U našim uslovima najčešće nije tako” – objašnjava Urošević.

Ističe da osamostaljivanje treba da bude socijalna i kulturološka vrednost, prenosi Hayat.ba.

***

Bonus video: Poznate mame u borbi za starateljstvo nad decom

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

TikTok

Pinterest

Instagram