Lekari iz celog sveta dolaze kod dr Luke Velemira da vide posebnu tehniku porođaja koju izvodi. Nama je detaljno ispričao kako to izgleda

dr luka velemir francuska
Dr Luka Velemir Foto: Privatna arhiva

Luka Velemir je lekar srpskog porekla u Francuskoj, jedan od najvećih ginekologa, stručnjak za nežni carski rez. Kod njega u salu dolaze kolege iz celog sveta da vide kako on izvodi svoju čuvenu tehniku po kojoj je poznat, a koja za porodilju i bebu ima neverovatne pozitivne efekte.

Doktor Luka Velemir sada za Zadovoljna.rs objašnjava detaljno šta je nežni carski rez, zašto je tako bitan i kako izgleda oporavak posle njega.

dr luka velemir
dr Luka Velemir; Foto: Privatna arhiva

Manji rizik od infekcija i lakši oporavak

Takozvani nežni carski rez doktora Luke Velemira je minimalno invazivna tehnika carskog reza za lakši oporavak – tehnika ekstra-peritonealnog carskog reza.

„Carski rez je imao mnogo anestezioloških i operativnih napredaka u poslednjih 30 godina. Tako danas imamo mogućnost da praktikujemo kratke procedure (30 minuta) sa brzim oporavkom pacijentkinja i veoma malo komplikacija. Rekao bih da je najbolja tehnika ona kojom akušer najbolje vlada. Lično, veoma sam zainteresovan za minimalno invazivnu hirurgiju (laparoskopija, vnotes), a ekstra-peritonealan carski rez mi se dopada baš zbog toga. Naime, kod eksta-peritonealnog carskog reza izbegava se otvaranje peritoneuma (vreća koja sadrži creva, jetru, želudac, jajnike), što omogućava da se izbegne da vazduh iz prostorije, amnionska tečnost i krv iritiraju creva prilikom otvaranja materice. Samim tim se smanjuje rizik od infekcija i stvaranja adhezija. Nekoliko studija je pokazalo smanjenje postoperativnog bola zahvaljujući ovakvom pristupu. Stoga je izvodim svaki put kada je to moguće.“

Na nogama 4 sata posle carskog reza

Propratna neprijatnost kod carskog reza je kateter, ali doktor Velemir kaže da se kateter u ovom slučaju postavlja odmah nakon spinalne anestezije i uklanja se na kraju intervencije. Tako pacijentkinja ima kateter samo tokom hirurškog zahvata. Takođe, ona ustaje oko četiri sata nakon carskog reza. Toliko je potrebno da efekat anestezije oslabi ili prođe, te ona može da stoji na nogama i hoda.

A šta je ta spinalna anestezija koju doktor primenjuje i kakva je razlika u odnosu na epidural?

„Za planirani carski rez postavlja se spinalna anestezija, ekvivalent epiduralne, ali sa intenzivnijim i kraćim anestetičkim delovanjem.“

U praksi to izgleda ovako – pacijentkinja ne oseća bol tokom jednog sata na donjoj polovini tela, od pupka do prstiju na nogama.

Mama aktivno učestvuje u izlasku bebe i kod carskog reza

Posebno bitno u radu doktora Velemira je to što majka aktivno učestvuje u izlasku bebe iz materice, zahvaljujući specijalnom uređaju za disanje.

„Kod carskog reza obično lekar ili njegov asistent izvrše pritisak na gornji deo stomaka pacijentkinje kako bi izgurali bebu ka izlazu, tj. otvoru napravljenom na donjem delu stomaka. To je prilično kratko, desetak sekundi, ali se pacijentkinje uprkos anesteziji osećaju prilično neugodno prilikom tog postupka. Da bismo izbegli tu neugodnost, koristimo Winnerflow, aparat koji pacijentkinji omogćava da aktivno učestvuje u izbacivanju svoje bebe, čime se smanjuje ili ukljanja potreba pritiska na njen stomak.“

Ovo je slikovit primer – žena snažno i dugo izdiše kroz cevčicu Winnerflow što joj omogućava da korišćenjem svoje dijafragme i abdominalnih mišića sama izgura bebu, kao kod vaginalnog porođaja. A to mami i te kako znači.

„Primećeno je da ova praksa čini da majka, bez obzira na to što se porarađa carskim rezom, aktivno učestvuje u samom činu rađanja. Taj njen doprinos u porođaju joj daje osećaj ponosa i ispunjenosti.“

Kontakt koža na kožu naizmerno važan

Stručnjaci stalno ističu koliko je važan kontakt koža na kožu čim se beba rodi, ali u Srbiji se neretko desi da to nije izvodljivo iz različitih razloga. A kako to izgleda u praksi doktora Luke Velemira?

„Rani kontakt kože na kožu podrazumeva postavljanje golog novorođenčeta na kožu majke odmah nakon rođenja i dobro je da taj kontakt traje što je duže moguće. To omogućava poštovanje fizioloških i emocionalnih potreba novorođenčeta i njegove majke. Okruženje operacione sale mora biti prilagođeno kako bi se to izvelo bezbedno, ali zaista vredi potruditi se jer su prednosti kontakta kože na kožu brojne. Studije pokazuju da se disanje novorođenčeta uspostavlja lakše kada je postavljeno u kontakt kože na kožu nego kada je odvojeno od svoje majke. Odmah nakon rođenja većina beba je budna, dobro vidi i ima, prema studijama, vizuelnu preferenciju: žele da vide lice. Najbolje je da to bude lice njihove majke.“.

Pored toga, koža na kožu povećava prirodni nivo oksitocina koji luči majka. Ovaj hormon ima sposobnost da podstiče vezu majka-dete, sa mnogim pozitivnim emocionalnim, psiholoskim i fizioloskim efektima. Konačno, novorođenčetu odmah nakon rođenja treba toplotu. Dokazano je da se njegova temperatura podjednako održava prilikom kontakta koža na kožu kao i kada je postavljeno u inkubator, kaže doktor Velemir.

Kućni poslovi i fizička aktivnost mesec dana posle carskog reza

A kad prođe sve i krene vreme oporavka, kako to ide? Koliko vremena nakon carskog reza žena može, recimo, da nosi bebu, ako znamo da zbog rane inače svaki pokret i napor mogu da budu problem?

„Pacijentkinja može nositi svoju bebu nekoliko sati nakon carskog reza. Ožiljak postaje nepropustan nakon 9-10 dana, ali može menjati izgled vremenom, uglavnom izgleda sve bolje i bolje, naročito posle nekoliko meseci. Oporavak je postepen i varira od žene do žene. Kućne aktivnosti, kao i fizičke napore, treba izbegavati prvih mesec dana.“

Sve doborbiti nežnog carskog reza

Da je nežni carski rez doktora Velemira zaista veliki pomak, govore i iskustva, odnosno efekti na majku, i psihološki i fizički.

„Brižnim carskim rezom nastojimo da zadovoljimo emocionalne i fiziološke potrebe svih pacijentkinja koje ne mogu roditi vaginalnim putem bilo iz medicinskih ili ličnih (psiholoških) razloga. Tehnika ekstra-peritonealnog carskog reza je samo jedan aspekt tog pristupa. Prisustvo partnera, empatičan stav tima (poštovanje autonomije, poštovanje intime, mir…), učešće majke u rađanju bebe zahvaljujući spravi Winnerflow, rani i produženi kontakt kože na kožu, protokol za brzi postoperativni oporavak – sve to doprinosi harmoničnijem i ispunjavajućem iskustvu pacijentkinja koje imaju bolji psihološki i fizički oporavak i lakše uspostavljaju vezu sa svojim detetom. To dalje može imati i pozitivne efekte i na oca i na celu porodicu.“

Kad je carski rez neophodan

Kad se pomene carski rez, obično se pomisli na urgentnu situaciju u kojoj su život mame ili bebe ugroženi i zato se po pravilu i izvodi.

Naš sagovornik nabraja koji su glavni medicinski razlozi zbog kojih je carski rez neophodan – beba je previše velika da prođe kroz karlicu; beba je u lošem položaju; materica je preprečila porođani put; materica je oslabljena operacijama; fetus je previše krhk ili ne može podneti stres kontrakcija materice; opasne situacije za majku i/ili dete kao što je teška preeklampsija.

A da li se dešava da žena želi carski rez iako joj nije potreban i kako doktor Velemir postupa u tom slučaju?

„Carski rezovi na zahtev majke, bez medicinske indikacije, čine tri do pet odsto svih porođaja na Zapadu, 20 odsto u Kini, 35 odsto u Brazilu. Glavni razlog je tokofobija, tj. velika anksioznost od porođaja vaginalnim putem. Ostali motivi su prethodno traumatično iskustvo vaginalnog porođaja, želja za zaštitom bebe, zaštita perineuma. Postoje i podsesvesni razlozi. Mislim da ni majčinu želju za carskim rezom ne bi trebalo automatski odbaciti, ali ni prihvatiti. Treba se uveriti da pacijentkinja dobro razume rizike i nedostatke planiranog carskog reza.“

Kako kaže doktor Velemir, studija sprovedena u Švedskoj pokazala je da nakon brižnog psihološkog i akušerskog zbrinjavanja (razgovor, informacije, objašnjenje uz razumevanje i empatiju) polovina pacijentkinja menja mišljenje i odlučuje se za vaginalni porođaj.

„Proučavao sam ovo pitanje i, ako je odluka već donesena pre trudnoće ili u prvom tromesečju, velika većina neće promeniti mišljenje kasnije. Mislim da, ako se pacijentkinja nakon svih razgovora i objašnjenja, ipak drži svoje odluke da se podvrgne carskom rezu, jer je ta odluka duboko ukorenjena u njenim principima i životnoj filozofiji, treba je prihvatiti i omogućiti joj carski rez. U slučaju da je takav pacijentkinjin izbor u suprotnosti sa etičkim i profesionalnim vrednostima i principima njegog ličnog lekara, što je, naravno, u redu, smatram da treba uputiti pacijentkinju kod kolege koji prihvata da joj uradi carski rez iako ne postoje medicinske indikacije za to.“

Maksimalno 3 carska reza

Na sve to se na kraju nadovezuje i pitanje o broju carskih rezova – koliko ovih zahvata žena može i treba da ima. Na primer, žena je rodila troje dece carskim rezom i sada želi četvrtu trudnoću. Šta u tom slučaju?

„Stručnjaci smatraju da rizik od komplikacija za majku i bebu značajno raste nakon tri carska reza. Lično, retko vršim četvrti carski rez. Smatram da je četiri carske reza najviše što može biti razumno i, to samo pod uslovom da su prethodni carski rezovi dobro prošli“, zaključuje doktor Luka Velemir.

BONUS VIDEO:

***