Ranko Rajović o kretanju i uspavljivanju dece Foto:Filip Krainčanić/Nova.rs/Kirill Ryzhov / Panthermedia / Profimedia Ranko Rajović o kretanju i uspavljivanju dece Foto:Filip Krainčanić/Nova.rs/Kirill Ryzhov / Panthermedia / Profimedia Ranko Rajović o kretanju i uspavljivanju dece Foto:Filip Krainčanić/Nova.rs/Kirill Ryzhov / Panthermedia / Profimedia Ranko Rajović o kretanju i uspavljivanju dece Foto:Filip Krainčanić/Nova.rs/Kirill Ryzhov / Panthermedia / Profimedia Ranko Rajović o kretanju i uspavljivanju dece Foto:Filip Krainčanić/Nova.rs/Kirill Ryzhov / Panthermedia / Profimedia Ranko Rajović o kretanju i uspavljivanju dece Foto:Filip Krainčanić/Nova.rs/Kirill Ryzhov / Panthermedia / Profimedia Wellbeing 0 Ranko Rajović: Ovo je znak da se vaše dete ne kreće dovoljno Nevena Dimitrijević 31. dec. 2024. 11:23 Postavi Zadovoljnu za omiljeni Google izvor Više Ranko Rajović, specijalista interne medicine, magistar neurofiziologije i doktor sportskih nauka, ističe koliko je jedna stvar važna za dečji razvoj, a odnosi se i na uspavljivanje. „Prvo pravo kretanje dešava se kada dete puzi. Ono odjednom pritiska šakama pod i to je prvi put da se to dešava, da čitavom šakom pritiska pod. A ko ne da detetu da puzi? Mama i tata. Kad pitam zašto, onda mi kažu ili da ne pokupi nešto s poda i stavi u usta ili zato što tu možda ima virusa ili bakterija ili je nešto treće. Ali taj položaj kada puze vrlo je važan jer mozak ima svoje tačno utvrđene etape razvoja i, ako mi nešto preskočimo, ne možemo to vratiti“, kazao je dr Ranko Rajović, neuroendokrinolog i profesor na Pedagoškom fakultetu u Ljubljani, gostujući u podkastu Rastući s decom, prenosi Zelena učionica. Ranko Rajović Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs | Ranko Rajović Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs On je, između ostalog, govorio o značaju kretanja i o tome koje vrste kretanja su ključne za dečji razvoj. Kako je objasnio, istraživanja su pokazala da, ako nema dovoljno kretanja, bazalne ganglije su smanjene. „Kada govorim o kretanju, ja ne mislim samo na hodanje. Pomeranje glave levo-desno, skakanje, trčanje, rad rukama, pa i žvakanje hrane, sve su to vrste kretanja. I ako dete to sve nije uradilo onda kada je trebalo, neće postojati milijarde nekih impulsa“, rekao je Rajović. Igra sa loptom i koncem On se podsetio i perioda kada su njegova deca bila mala, a kada je trebalo da balansira svoje studentske obaveze i brigu o njima. „Sećam se, Iva je bila mala, puzi po celom stanu, a ja moram da učim, ko će sve vreme da ide za njom? Onda sam joj napravio prostor za kretanje, teritoriju, uz pomoć troseda, dvoseda i fotelje. Smestim je unutra da mi bude na oku i dam joj dve-tri stvari da joj ne bude dosadno. I ona tu puzi. Između ostalog sam ubacio i loptu i prepreke do te lopte. Bila je i moja mama tu i, kad je videla da Iva pokušava da dohvati loptu, brže-bolje joj je dodala. Kaže ‘da se dete ne muči’. Ja sam onda uradio suprotno, vezao konac za loptu i, taman da Iva dohvati, ja joj povučem, ona ponovo taman da dohvati, ja opet malo povučem“, priseća se Ranko Rajović i dodaje da on tada nije znao sve što danas zna, ali da je instinktivno radio ono što mu je bilo logično. Nemojte detetu da u svemu pomažete Kako kaže, shvatao je da je bolje da se malo pomuči nego da dobije sve odmah i sad. „Isto važi za sve u životu. Zato nemojte detetu da u svemu pomažete. Malo mu pokažite i pustite ga. Nije to nikakvo mučenje“, ističe Rajović, osnivač Mense u Srbiji. A kad se ta faza završi i detetu puzanje postane lako, dolazi na red hodanje i onda skakanje. To skakanje deci je, kaže dr Ranko Rajović, posebno zanimljivo. „Imate i danas one 'stručnjake' koji tvrde da se mozak ne razvija kretanjem nego razmišljanjem i istraživanjem. Ali i razmišljanje i istraživanje moraju da se naslone na neke bazalne ganglije u mozgu. A na koje ako nema kretanja? Jesu li smanjene bazalne ganglije? Pa kud ćemo veći dokaz? A kada govorimo o skakanju i tome zašto je važno, dok dete skače, svi mišići rade i mozak to sve kontroliše. Ta vrsta kretanja je jako važna. A ko ne da deci da skaču? Pa roditelji“, kazao je dr Rajović. Pustite decu da skaču Da je skakanje jedna od omiljenih dečjih aktivnosti, zna svaki roditelj, a deci su barice naročito primamljive. Deca treba da skaču u baricama Foto: Hannes P Albert / AFP / Profimedia | Deca treba da skaču u baricama Foto: Hannes P Albert / AFP / Profimedia „Vi tačno možete videti, kad roditelj drži za ruku dete i približavaju se nekoj lokvi, kako dete vuče ka vodi, a roditelj vuče dete dalje da slučajno ne skoči u baricu. Pa ko je nama branio da skačemo u barama? Pa neka skaču! Pustite ih. Vole da skaču po slami, po pesku, neka ih. Ne treba da skaču sa petog stepenika, polomiće se, ali i po krevetu ih pustite. A najviše treba da skaču u prirodi. U plićaku, na slami, u pesku, na senu“, objasnio je ovaj stručnjak za dečji razvoj. Problem sa uspavljivanjem - manjak kretanja Govoreći dalje o značaju kretanja, Ranko Rajović ponovo pominje priče sa kampova, gde su deca, sa satićem koji broji kilometre, potpuno bez forsiranja i pritiska, dnevno prelazila po 20 i više kilometara. I to deca od svega šest godina. To je, kaže, to kretanje koje je njima potrebno. „Sećam se, jedne godine, poslednja smena, bila je devojčica od osam godina. Imali smo radionicu u prirodi, deca su sedela i pisala. Ona bi uradila zadatak prva, ustala, gledala njih, za to vreme napravila bi dva kruga oko grupe pre sledećeg zadatka. Nakon toga, opet bi uradila prva, ponovo ustala i napravila još dva kruga. Posle trećeg zadatka već joj je dosadilo da šeta, pa je počela da trči. Moj sin Vuk koji je bio tu predložio je da sutra njoj stavimo sat da vidimo koliko će preći kilometara. Prešla je 35. A kako bi to izgledalo u školi? ‘Sedi tu, nemoj da se krećeš, imaš odmor, istrči se, na šta ovo liči, neka dođe mama…’ Ali potreba je deteta za kretanjem. I mi moramo to da im obezbedimo. Najveća životna energija data nam je od sedme do dvanaeste godine upravo da bismo se kretali i razvijali mozak. A ako dete pređe tri kilometra dnevno, šta mislite, gde je sva ta energija koju ono prirodno ima? Pa u njemu. I da li može da zaspi u devet uveče? Pa naravno da ne može. I onda roditelji uspavljuju dete. To je prvi znak da to dete nema dovoljno kretanja. Neka se roditelji sete – ko je nas uspavljivao? Niko. Crtani, večera, legnemo, zaspimo za pet minuta jer smo mi trošili energiju. Nije morao niko da nas uspavljuje sat ili dva kao što roditelji danas uspavljuju decu“, objasnio je dr Ranko Rajović. Onda se samim tim, kaže on, mozak ne razvija, energija se ne troši, deca u školi ne mogu da prate na času, a kognitivne sposobnosti opadaju. „Važno je da imamo na umu da je ovo nov problem. Manjak kretanja i sve slabije motoričke i kognitivne sposobnosti dece su problem poslednjih desetak godina. A da li onda rešenje možemo da tražimo u načinu rada i knjigama od pre 20-30 godina? Jasno je da ne možemo. Zato moramo da nova znanja mnogo brže analiziramo, uključimo u rad i da pomognemo deci što pre“, zaključuje Rajović. *** Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook TikTok Pinterest Instagram Kako osnivač Mense na Balkanu vaspitava svoju decu: Metoda kojom ograničava njihovo vreme na telefonu je pravi hit Ranko Rajović: Kako da razbijete začarani krug uspavljivanja deteta deca Dr Ranko Rajović kretanje uspavljivanje Komentari Pridružite se diskusiji ili pročitajte šta naše čitateljke misle Ostavite prvi komentar Ostavite komentar Čitajte komentare (0)
Kako osnivač Mense na Balkanu vaspitava svoju decu: Metoda kojom ograničava njihovo vreme na telefonu je pravi hit
Living 0 Ovako će izgledati najmodernije kuhinje u 2027. godini: Ljudi kažu da "nemaju dušu" jer im na prvi pogled nešto nedostaje
Wellbeing 0 Megan Markl ima recept za zdravu pastu koju pravimo kad nemamo vremena – večera je gotova za 25 minuta
Lepota 0 6 najboljih korejskih flastera za podočnjake koje koristimo kada želimo da izgledamo kao da smo spavale osam sati
Wellbeing 0 Rouzi Hantington-Vajtli je o samopouzdanju rekla nešto što bismo volele da smo čule mnogo ranije
Moda 0 Miranda iz „Sex and the City“ ima 60 i upravo nas je podsetila da pravila o modi i „primerenim godinama“ nikad nisu ni postojala
Lepota 0 Kauboj bež je nova boja kose koja će obeležiti 2027. godinu - idealna je za žene koje ne žele stalno kod frizera
Lepota 1 Katarina Filipović je jedna od najlepših srpskih manekenki, a parfem koji trenutno nosi je svetski klasik za jesen i sinonim prestiža
Lepota 0 Korejke imaju trik protiv opadanja kose koji ne košta ništa, a mnoge žene ga nikada ne isprobaju
Wellbeing 0 Čokoladni smuti po receptu Dženifer Aniston je brz i zdrav doručak koji bismo bez problema mogle da pijemo svakog jutra
Poznati 0 „Kraljica propuštenih prilika“: Kako je Mišel Fajfer odbila kultne uloge za Oskara, a ipak ostala jedna od najvećih zvezda Holivuda
Pop kultura 0 Stigao je prvi teaser poslednje sezone „Emily in Paris“ – i već je jasno da se priča vraća tamo gde je sve počelo
Pop kultura 0 Zašto su Helen Miren i Pirs Brosnan u seriji Mobland jedan od najzabavnijih TV bračnih parova