Foto: BFA.com / BACKGRID / Backgrid USA / Profimedia; BERTRAND RINDOFF PETROFF / Nicholas Hunt / Getty images / Profimedia; Bestimage / Profimedia; Zach Hilty/BFA / Shutterstock Editorial / Profimedia Foto: BFA.com / BACKGRID / Backgrid USA / Profimedia; BERTRAND RINDOFF PETROFF / Nicholas Hunt / Getty images / Profimedia; Bestimage / Profimedia; Zach Hilty/BFA / Shutterstock Editorial / Profimedia Poznati 0 Žene iz Srbije o kojima se nedovoljno govori, a imaju neverovatne biografije Ivana Stojanov 19. nov. 2026. 20:00 Postavi Zadovoljnu za omiljeni Google izvor Više Jedna pokušava da napravi ljudske organe u laboratoriji, druga razvija tehnologiju koja bi mogla da promeni budućnost računara, treća je od beogradskog detinjstva stigla do najvažnijih svetskih dizajnerskih krugova. Kada se govori o poznatim ženama iz Srbije, uglavnom se ponavljaju ista imena. Glumice, pevačice, influenserke, povremeno sportistkinje. Međutim, postoje i one koje su rođene ili odrasle u Srbiji, a danas njihov rad ima međunarodni značaj. Neke od njih predaju na najprestižnijim univerzitetima, osvajaju naučna priznanja, stvaraju umetnost koja pomera granice tehnologije ili oblače najuticajnije žene sveta. Izdvojili smo pet žena čije priče zaslužuju mnogo više prostora. Gordana Vunjak-Novaković - naučnica koja pokušava da napravi "rezervne delove" za ljudsko telo BERTRAND RINDOFF PETROFF / Bestimage / Profimedia Zamislite da oštećeno srce jednog dana može da se popravi pomoću tkiva uzgojenog u laboratoriji. Ili da lekari mogu da testiraju terapije na minijaturnim modelima ljudskih organa, umesto da se oslanjaju isključivo na eksperimente na životinjama i klinička ispitivanja. Upravo na takvim idejama radi Gordana Vunjak-Novaković, srpsko-američka naučnica i jedna od vodećih svetskih stručnjakinja za regenerativnu medicinu. Rođena je u Beogradu, gde je završila osnovne, magistarske i doktorske studije na Tehnološko-metalurškom fakultetu. Danas je profesorka Univerziteta Kolumbija u Njujorku, gde vodi istraživanja koja bi u budućnosti mogla značajno da promene način lečenja teških bolesti. BERTRAND RINDOFF PETROFF / Bestimage / Profimedia Njena uža specijalnost je bioinženjerstvo tkiva, oblast koja povezuje biologiju, medicinu i inženjerstvo. Naučnici u njenoj laboratoriji proučavaju kako da od ljudskih ćelija naprave funkcionalna tkiva koja bi mogla da zamene oštećene delove organizma. Jedan od važnih rezultata njenog rada jesu takozvani organi na čipu, minijaturni sistemi koji oponašaju određene funkcije ljudskih organa i omogućavaju proučavanje bolesti i testiranje lekova. U junu 2026. Gordana je dobila prestižnu međunarodnu nagradu L’Oréal–UNESCO "Za žene u nauci", kao jedna od pet laureatkinja iz celog sveta. Priznanje joj je dodeljeno za pionirski doprinos regenerativnoj medicini i bioinženjerstvu ljudskih tkiva. Njen rad je zansovan na ideji da medicina jednog dana može da ponudi pacijentima personalizovana tkiva i organe za obnovu oštećenih delova tela. Ono što je nekada izgledalo kao naučna fantastika danas je predmet ozbiljnih laboratorijskih istraživanja. A jedna od žena koje predvode taj proces potekla je iz Beograda. Jelena Vučković - budućnost tehnologije View this post on Instagram A post shared by Vuckovic Group (@stanford_photonics) Prevedeno na jezik običnih ljudi - Jelena Vučković istražuje kako da svetlost koristimo na načine koji danas deluju gotovo nezamislivo. Ova naučnica srpskog porekla jedna je od vodećih stručnjakinja za kvantnu fotoniku, oblast koja proučava interakciju svetlosti i materije na najmanjim skalama. Profesorka je elektrotehnike i primenjene fizike na Univerzitetu Stanford, gde vodi Laboratoriju za nanofotoniku i kvantnu fotoniku. Doktorirala je na Kalifornijskom tehnološkom institutu, poznatom kao Caltech, a Stanfordu se pridružila 2003. godine. Njena istraživanja bave se mogućnostima da se svetlost koristi za obradu i prenos informacija, kao i razvojem komponenti za buduće kvantne tehnologije. View this post on Instagram A post shared by Vuckovic Group (@stanford_photonics) Jedan od najzanimljivijih aspekata njenog rada jeste razvoj metoda kojima se uz pomoć računarskog projektovanja prave izuzetno složene optičke strukture. Takvi sistemi mogli bi da doprinesu efikasnijoj obradi podataka i razvoju novih generacija tehnoloških uređaja. View this post on Instagram A post shared by Vuckovic Group (@stanford_photonics) U februaru 2026. objavljeno je da je Jelena Vučković dobitnica nagrade R. W. Wood, koju dodeljuje međunarodno naučno udruženje Optica za izuzetna dostignuća u oblasti optike. Ranije je izabrana i u američku Nacionalnu akademiju nauka, što je jedno od najznačajnijih profesionalnih priznanja za naučnike u SAD. U svetu u kojem se sve više govori o veštačkoj inteligenciji i kvantnim računarima, rad Jelene Vučković pripada upravo onoj oblasti nauke od koje zavisi kako će izgledati tehnologija budućnosti. Ana Kraš - devojka iz Beograda koja je izgradila sopstveni svet između umetnosti i mode BFA.com / BACKGRID / Backgrid USA / Profimedia Ana Kraš verovatno je jedno od najzanimljivijih imena koje je beogradska kreativna scena dala međunarodnom svetu dizajna u poslednjih dvadesetak godina. Rođena i odrasla u Beogradu, Ana je studirala dizajn nameštaja i unutrašnju arhitekturu na Fakultetu primenjenih umetnosti. Njena karijera počela je daleko od velikih modnih kuća, ali je ubrzo krenula u potpuno neočekivanom pravcu. Još tokom studija napravila je lampu Bonbon, danas jedan od njenih najpoznatijih radova. Njena posebnost je u tome što je napravljena od konca ručno namotanog oko konstrukcije, stvarajući neobičnu teksturu i kombinacije boja. Rad je 2008. predstavljen na sajmu nameštaja u Milanu i privukao je veliku pažnju. Kasnije je Ana živela u Los Anđelesu i Njujorku, a potom se preselila u Pariz. U međuvremenu je izgradila karijeru koja se teško može svesti na jednu profesiju. Ona je dizajnerka, fotografkinja, umetnica i kreativna direktorka. AstraMarina/BFA.com / Shutterstock Editorial / Profimedia Sarađivala je sa imenima kao što su Chloé, Khaite i danski dizajnerski brend HAY. Njene fotografije, nameštaj i umetnički radovi dele prepoznatljivu estetiku - jednostavne forme, neočekivane boje i osećaj spontanosti. Godine 2024. sa partnerom Rubenom Moreirom osnovala je brend Teget, koji povezuje modu, predmete za dom i njen karakterističan pogled na dizajn. Ana Kraš je odrasla u Beogradu, u porodici koja je vodila malu fotokopirnicu, a izgradila je međunarodnu karijeru zahvaljujući vrlo ličnom osećaju za estetiku. Milica Zec - nova vrsta umetnosti Većina ljudi virtuelnu realnost povezuje sa video-igrama, a umetnica i rediteljka Milica Zec shvatila je da ova tehnologija može da bude sredstvo za pričanje veoma emotivnih, ličnih priča. Nicholas Hunt / Getty images / Profimedia Njena karijera dugo je bila povezana sa Marinom Abramović. Devet godina sarađivala je sa slavnom umetnicom na različitim projektima, uključujući i čuveni performans The Artist Is Present u njujorškom Muzeju moderne umetnosti. Onda je odlučila da razvije sopstveni umetnički izraz. Njen projekat Giant, predstavljen 2016. godine na festivalu Sandens, koristi virtuelnu realnost kako bi posmatrača smestio u iskustvo porodice koja se suočava sa ratnim nasiljem. Za razliku od klasičnog filma, gde gledalac prati priču sa distance, virtuelna realnost omogućava mu da se oseća kao da se nalazi unutar samog događaja. Njen naredni projekat Tree otišao je u potpuno drugačijem pravcu. U njemu publika doživljava život drveta, od semena do odrasle biljke, i suočava se sa posledicama uništavanja šuma. View this post on Instagram A post shared by New Reality Company (@newrealityco) Ovaj rad osvojio je više međunarodnih priznanja, uključujući nagrade Lumiere, Webby i Games for Change. Milica je sa saradnikom Vinslouom Porterom osnovala kompaniju New Reality Company, a njen rad predstavljan je na prestižnim festivalima i konferencijama, od Sandensa i Tribeke do TED događaja i Svetskog ekonomskog foruma. Njena priča pokazuje koliko se pojam umetnosti promenio. Umesto platna, kamere ili pozornice, Milica koristi tehnologiju kako bi publika mogla da iskusi priču na sasvim nov način. Roksanda Ilinčić - dizajnerka koju obožavaju žene širom sveta Gjokaj-Morina / Shutterstock Editorial / Profimedia Raskošne haljine Roksande Ilinčić izgledaju gotovo kao arhitektonske konstrukcije. Veliki volumeni, neočekivane kombinacije boja i materijal koji se oko tela oblikuje na neobične načine postali su njen zaštitni znak. To nije slučajno. Roksanda je odrasla u Beogradu i studirala arhitekturu i primenjene umetnosti pre nego što je otišla u London, gde je završila prestižni Central Saint Martins. BFA.com / BACKGRID / Backgrid USA / Profimedia Sopstveni modni brend osnovala je 2005. godine. Njena prva kolekcija bila je veoma mala, sa svega dvanaestak modela, ali je već tada bilo jasno da ima potpuno drugačiju viziju ženske mode. Dve decenije kasnije, njene kreacije nose žene poput Kejt Midlton, Mišel Obame i Kejt Blanšet. Njene haljine prepoznatljive su po smelim bojama, skulpturalnim siluetama i zanimljivom odnosu između ženstvenosti i modernog dizajna. Arhitektura Beograda ostala je jedan od izvora njene inspiracije. Roksanda je tokom karijere prošla i kroz ozbiljne poslovne izazove. Kompanija je 2024. promenila vlasnika nakon finansijskih poteškoća, ali je dizajnerka nastavila da razvija svoj kreativni izraz. U 2026. godini obeležila je dve decenije rada i otvorila privremeni konceptualni prostor u londonskoj ulici Sloane Street. U intervjuu za britanski Vogue govorila je o svojim počecima, kada nije mogla da priušti više od nekoliko modela, i o zahvalnosti što je uspela da opstane u izuzetno zahtevnoj modnoj industriji. Ona je primer žene koja je iz Beograda otišla sa vrlo određenom estetskom vizijom i uspela da je sačuva čak i kada je postala deo jedne od najkonkurentnijih modnih industrija sveta. srpkinje u svetu uspešne žene iz srbije žene iz srbije Komentari Pridružite se diskusiji ili pročitajte šta naše čitateljke misle Ostavite prvi komentar Ostavite komentar Čitajte komentare (0)
Pop kultura 0 Ovako izgleda dom iz snova u Njujorku: Zavirite u kuću iz filma „Stigla vam je pošta“ od 3,5 miliona evra
Moda 0 Pronašli smo Zara mokasine koje izgledaju kao YSL model od 1.000 evra – a koštaju manje od 4.000 dinara
Lepota 0 Danijela Dimitrovska za blistav ten ima jednostavan recept koji nema nikakve veze sa kremama
Lepota 1 Severina nosi frizuru koja je obeležila devedesete – ove jeseni vratila se u mnogo luksuznijoj verziji
Lepota 0 Nude šminka ponovo je među najpoželjnijim beauty trendovima – Emina Jahović ima nekoliko trikova koje vredi kopirati
Wellbeing 0 Omiljena jesenja supa Antonine Petković je recept koji bismo mogle da pravimo cele sezone
Wellbeing 0 Dženifer Lopez u 57. izgleda bolje nego ikad, a figuru godinama održava uz 4 jednostavna pravila
Poznati 0 Rijana i njena ćerka u novoj Lady Dior kampanji su najslađi modni tandem koji smo videli ove godine
Poznati 0 Kristina Bogić je nova zvezda Netflixa, a jedan detalj iz njenog detinjstva otkriva vezu sa Balkanom
Living 0 Fotografije zbog kojih ćete odmah poželeti da posetite Suboticu: Jedan od najlepših gradova Srbije je pravi dragulj arhitekture
Pop kultura 0 Robert Patinson je novi Džejms Bond - i što više razmišljamo o tome, izbor zapravo ima savršenog smisla
Pop kultura 0 Stigao je prvi teaser poslednje sezone „Emily in Paris“ – i već je jasno da se priča vraća tamo gde je sve počelo
Pop kultura 0 Zašto su Helen Miren i Pirs Brosnan u seriji Mobland jedan od najzabavnijih TV bračnih parova