Žene-iz-Srbije-o-kojima-se-nedovoljno-govori,.jpg
Foto: BFA.com / BACKGRID / Backgrid USA / Profimedia; BERTRAND RINDOFF PETROFF / Nicholas Hunt / Getty images / Profimedia; Bestimage / Profimedia; Zach Hilty/BFA / Shutterstock Editorial / Profimedia

Žene iz Srbije o kojima se nedovoljno govori, a imaju neverovatne biografije

Ivana Stojanov
19. nov. 2026. 20:00

Jedna pokušava da napravi ljudske organe u laboratoriji, druga razvija tehnologiju koja bi mogla da promeni budućnost računara, treća je od beogradskog detinjstva stigla do najvažnijih svetskih dizajnerskih krugova.

Kada se govori o poznatim ženama iz Srbije, uglavnom se ponavljaju ista imena. Glumice, pevačice, influenserke, povremeno sportistkinje. Međutim, postoje i one koje su rođene ili odrasle u Srbiji, a danas njihov rad ima međunarodni značaj. Neke od njih predaju na najprestižnijim univerzitetima, osvajaju naučna priznanja, stvaraju umetnost koja pomera granice tehnologije ili oblače najuticajnije žene sveta.

Izdvojili smo pet žena čije priče zaslužuju mnogo više prostora.

Gordana Vunjak-Novaković - naučnica koja pokušava da napravi "rezervne delove" za ljudsko telo

profimedia-1109644325
BERTRAND RINDOFF PETROFF / Bestimage / Profimedia

Zamislite da oštećeno srce jednog dana može da se popravi pomoću tkiva uzgojenog u laboratoriji. Ili da lekari mogu da testiraju terapije na minijaturnim modelima ljudskih organa, umesto da se oslanjaju isključivo na eksperimente na životinjama i klinička ispitivanja.

Upravo na takvim idejama radi Gordana Vunjak-Novaković, srpsko-američka naučnica i jedna od vodećih svetskih stručnjakinja za regenerativnu medicinu.

Rođena je u Beogradu, gde je završila osnovne, magistarske i doktorske studije na Tehnološko-metalurškom fakultetu. Danas je profesorka Univerziteta Kolumbija u Njujorku, gde vodi istraživanja koja bi u budućnosti mogla značajno da promene način lečenja teških bolesti.

profimedia-1109644410
BERTRAND RINDOFF PETROFF / Bestimage / Profimedia

Njena uža specijalnost je bioinženjerstvo tkiva, oblast koja povezuje biologiju, medicinu i inženjerstvo. Naučnici u njenoj laboratoriji proučavaju kako da od ljudskih ćelija naprave funkcionalna tkiva koja bi mogla da zamene oštećene delove organizma.

Jedan od važnih rezultata njenog rada jesu takozvani organi na čipu, minijaturni sistemi koji oponašaju određene funkcije ljudskih organa i omogućavaju proučavanje bolesti i testiranje lekova.

U junu 2026. Gordana je dobila prestižnu međunarodnu nagradu L’Oréal–UNESCO "Za žene u nauci", kao jedna od pet laureatkinja iz celog sveta. Priznanje joj je dodeljeno za pionirski doprinos regenerativnoj medicini i bioinženjerstvu ljudskih tkiva.

Njen rad je zansovan na ideji da medicina jednog dana može da ponudi pacijentima personalizovana tkiva i organe za obnovu oštećenih delova tela.

Ono što je nekada izgledalo kao naučna fantastika danas je predmet ozbiljnih laboratorijskih istraživanja. A jedna od žena koje predvode taj proces potekla je iz Beograda.

Jelena Vučković - budućnost tehnologije

Prevedeno na jezik običnih ljudi - Jelena Vučković istražuje kako da svetlost koristimo na načine koji danas deluju gotovo nezamislivo.

Ova naučnica srpskog porekla jedna je od vodećih stručnjakinja za kvantnu fotoniku, oblast koja proučava interakciju svetlosti i materije na najmanjim skalama.

Profesorka je elektrotehnike i primenjene fizike na Univerzitetu Stanford, gde vodi Laboratoriju za nanofotoniku i kvantnu fotoniku. Doktorirala je na Kalifornijskom tehnološkom institutu, poznatom kao Caltech, a Stanfordu se pridružila 2003. godine.

Njena istraživanja bave se mogućnostima da se svetlost koristi za obradu i prenos informacija, kao i razvojem komponenti za buduće kvantne tehnologije.

Jedan od najzanimljivijih aspekata njenog rada jeste razvoj metoda kojima se uz pomoć računarskog projektovanja prave izuzetno složene optičke strukture. Takvi sistemi mogli bi da doprinesu efikasnijoj obradi podataka i razvoju novih generacija tehnoloških uređaja.

U februaru 2026. objavljeno je da je Jelena Vučković dobitnica nagrade R. W. Wood, koju dodeljuje međunarodno naučno udruženje Optica za izuzetna dostignuća u oblasti optike. Ranije je izabrana i u američku Nacionalnu akademiju nauka, što je jedno od najznačajnijih profesionalnih priznanja za naučnike u SAD.

U svetu u kojem se sve više govori o veštačkoj inteligenciji i kvantnim računarima, rad Jelene Vučković pripada upravo onoj oblasti nauke od koje zavisi kako će izgledati tehnologija budućnosti.

Ana Kraš - devojka iz Beograda koja je izgradila sopstveni svet između umetnosti i mode

profimedia-1080368590
BFA.com / BACKGRID / Backgrid USA / Profimedia

Ana Kraš verovatno je jedno od najzanimljivijih imena koje je beogradska kreativna scena dala međunarodnom svetu dizajna u poslednjih dvadesetak godina.

Rođena i odrasla u Beogradu, Ana je studirala dizajn nameštaja i unutrašnju arhitekturu na Fakultetu primenjenih umetnosti. Njena karijera počela je daleko od velikih modnih kuća, ali je ubrzo krenula u potpuno neočekivanom pravcu.

Još tokom studija napravila je lampu Bonbon, danas jedan od njenih najpoznatijih radova. Njena posebnost je u tome što je napravljena od konca ručno namotanog oko konstrukcije, stvarajući neobičnu teksturu i kombinacije boja.

Rad je 2008. predstavljen na sajmu nameštaja u Milanu i privukao je veliku pažnju.

Kasnije je Ana živela u Los Anđelesu i Njujorku, a potom se preselila u Pariz. U međuvremenu je izgradila karijeru koja se teško može svesti na jednu profesiju. Ona je dizajnerka, fotografkinja, umetnica i kreativna direktorka.

profimedia-1138975122
AstraMarina/BFA.com / Shutterstock Editorial / Profimedia

Sarađivala je sa imenima kao što su Chloé, Khaite i danski dizajnerski brend HAY. Njene fotografije, nameštaj i umetnički radovi dele prepoznatljivu estetiku - jednostavne forme, neočekivane boje i osećaj spontanosti.

Godine 2024. sa partnerom Rubenom Moreirom osnovala je brend Teget, koji povezuje modu, predmete za dom i njen karakterističan pogled na dizajn.

Ana Kraš je odrasla u Beogradu, u porodici koja je vodila malu fotokopirnicu, a izgradila je međunarodnu karijeru zahvaljujući vrlo ličnom osećaju za estetiku.

Milica Zec - nova vrsta umetnosti

Većina ljudi virtuelnu realnost povezuje sa video-igrama, a umetnica i rediteljka Milica Zec shvatila je da ova tehnologija može da bude sredstvo za pričanje veoma emotivnih, ličnih priča.

profimedia-0272335551
Nicholas Hunt / Getty images / Profimedia

Njena karijera dugo je bila povezana sa Marinom Abramović. Devet godina sarađivala je sa slavnom umetnicom na različitim projektima, uključujući i čuveni performans The Artist Is Present u njujorškom Muzeju moderne umetnosti.

Onda je odlučila da razvije sopstveni umetnički izraz.

Njen projekat Giant, predstavljen 2016. godine na festivalu Sandens, koristi virtuelnu realnost kako bi posmatrača smestio u iskustvo porodice koja se suočava sa ratnim nasiljem.

Za razliku od klasičnog filma, gde gledalac prati priču sa distance, virtuelna realnost omogućava mu da se oseća kao da se nalazi unutar samog događaja.

Njen naredni projekat Tree otišao je u potpuno drugačijem pravcu. U njemu publika doživljava život drveta, od semena do odrasle biljke, i suočava se sa posledicama uništavanja šuma.

Ovaj rad osvojio je više međunarodnih priznanja, uključujući nagrade Lumiere, Webby i Games for Change.

Milica je sa saradnikom Vinslouom Porterom osnovala kompaniju New Reality Company, a njen rad predstavljan je na prestižnim festivalima i konferencijama, od Sandensa i Tribeke do TED događaja i Svetskog ekonomskog foruma.

Njena priča pokazuje koliko se pojam umetnosti promenio. Umesto platna, kamere ili pozornice, Milica koristi tehnologiju kako bi publika mogla da iskusi priču na sasvim nov način.

Roksanda Ilinčić - dizajnerka koju obožavaju žene širom sveta

profimedia-1143480304
Gjokaj-Morina / Shutterstock Editorial / Profimedia

Raskošne haljine Roksande Ilinčić izgledaju gotovo kao arhitektonske konstrukcije. Veliki volumeni, neočekivane kombinacije boja i materijal koji se oko tela oblikuje na neobične načine postali su njen zaštitni znak.

To nije slučajno.

Roksanda je odrasla u Beogradu i studirala arhitekturu i primenjene umetnosti pre nego što je otišla u London, gde je završila prestižni Central Saint Martins.

profimedia-1086460964
BFA.com / BACKGRID / Backgrid USA / Profimedia

Sopstveni modni brend osnovala je 2005. godine. Njena prva kolekcija bila je veoma mala, sa svega dvanaestak modela, ali je već tada bilo jasno da ima potpuno drugačiju viziju ženske mode.

Dve decenije kasnije, njene kreacije nose žene poput Kejt Midlton, Mišel Obame i Kejt Blanšet.

Njene haljine prepoznatljive su po smelim bojama, skulpturalnim siluetama i zanimljivom odnosu između ženstvenosti i modernog dizajna. Arhitektura Beograda ostala je jedan od izvora njene inspiracije.

Roksanda je tokom karijere prošla i kroz ozbiljne poslovne izazove. Kompanija je 2024. promenila vlasnika nakon finansijskih poteškoća, ali je dizajnerka nastavila da razvija svoj kreativni izraz.

U 2026. godini obeležila je dve decenije rada i otvorila privremeni konceptualni prostor u londonskoj ulici Sloane Street. U intervjuu za britanski Vogue govorila je o svojim počecima, kada nije mogla da priušti više od nekoliko modela, i o zahvalnosti što je uspela da opstane u izuzetno zahtevnoj modnoj industriji.

Ona je primer žene koja je iz Beograda otišla sa vrlo određenom estetskom vizijom i uspela da je sačuva čak i kada je postala deo jedne od najkonkurentnijih modnih industrija sveta.