Koju „nagu“ sliku treba da ima svaka žena

kancer dojke
Foto: Mood Board / Shutterstock Editorial / Profimedia

Žena na prvom mestu mora da brine o sebi.

„Skrining pregledi na karcinom dojke su one ‘nage slike’ koje svaka žena treba da napravi nakon 30. godine, a pre ukoliko ima pozitivnu porodičnu anamnezu. Slike koje pomažu u prevenciji i ranoj dijagnostici raka su – ultrazvuk i mamografija grudi. Rano otkrivanje je od izuzetne važnosti, jer što pre otkrijemo promene na našim grudima, šanse za izečenje su velike, veće od 90 odsto“, kaže za naš sajt prof. dr Viktorija Vučaj Ćirilović, specijalistkinja radiologije, supspecijalistkinja onkologije iz Novog Sada, a povodom nedavno održanog Nacionalnog dana borbe protiv raka dojke.

Prema rečima profesorke, rak dojke je i dalje prvi na listi bolesti koja ugrožava zdravlje i život žena, a koja se kod nas i dalje kasno otkriva. Tom strahu dodatno je doprinela i pandemija korone, koja je omela i organizaciju preventivnih pregleda, kao i onih specijalističkih.

„Otkrivanjem bolesti u kasnom stadijumu gubi se onaj važan period kada pacijentu može da se pomogne uz pravovremeni pregled grudi, odnosno da se postigne i izlečenje, naglasila je doktorka.

Šta možemo da popravimo

Jedan od najjednostavnijih, a vrlo delotvornih načina da se strah prevlada je dobro informisanje o tome kako sam pregled izgleda i koji su sve benefiti ukoliko se pravovremeno rade, naglasila je naša sagovornica. Ti pregledi nisu bolni. I mogu da vas poštede velikog bola.

„Bitno je da mlade ljude edukujemo o njihovom zdravlju, i to u vidu kontinuiranih edukacija u školama, fakultetima, da mlade i žene i muškarce uputimo u to kako pravovremeno da se kontrolišu i da ih upoznamo kako možemo da im na vreme pomognemo u tome“, rekla je doktorka.

I mlade devojke obolevaju

Pregled grudi podrazumeva ultrazvučni pregled nakon 30. godine i on se u slučaju urednog nalaza ponavlja jednom godišnje. Prva bazna mamografija se radi nakon 40. godine i ponavlja se svake druge godine. Ako se nalaz mamografije sledeći put pokaže kao zabrinjavajući, naredni korak je biopsija, tokom koje se utvrđuje da li je reč o malignoj promeni.

„To je ono što je po algoritmu i preporukama, ali nažalost, u praksi to i nije tako, te se poodmakli karcinomi otkrivaju i danas vrlo često. Ono što posebno brine je sve veći broj žena pre 30. koje obolevaju od karcinoma dojke“, upozorila je naša sagovornica.

Zato ona smatra da bi na nivou primarne zdravstvene zaštite, u okviru godišnjih ginekoloških pregleda, koje obezbeđuje RFZO, trebalo obezbediti i UZ preglede dojki bar jednom u dve godine u starosnoj kategoriji 25-35 godina.

„Nakon menstruacije svaka devojka bi trebalo da se samopregleda i do 30. godine da uradi ultrazvučni pregled dojki, dok bi prvu mamografiju trebalo da uradi do 40 godine života. One koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu treba da dođu na prvi pregled već sa dvadeset godina“, savetuje doktorka.

Pregled obavezan u procedurama VTO

Doktorka Vučaj Ćirilović je i deo tima za vantelesnu oplodnju doktorke Crnogorac, i kaže da se susreće sa ženama koje su prošle i po nekoliko procesa vantelesne oplodnje a da im niko nije savetovao da treba da urade pregled grudi.

„U toku pripreme pacijentkinja za postupak vantelesne oplodnje u našoj bolnici uvedeno je da svaka pacijentkinja treba da uradi i pregled dojki, koji se odnosi na ultra zvuk ili mamografiju, u zavisnosti od godina. Pregled dojki je neizmerno važan u ovim slučajevima, jer rano otkrivanje promena kod žena koje planiraju VTO ima veliki značaj u daljem toku“, nevela je doktorka.

Poverenje pacijenta je najvažnije

Saznanje da boluju od raka kod ljudi izaziva šok, očajanje i neretko pomisao na najgore. Šta je ključ dobrog odnosa lekar-pacijent?

„Radiologija, posao kojim se bavim, svakodnevno podrazumeva kontakt sa pacijentima kojima ponekad treba da saopštite da imaju rak, što gotovo uvek izaziva šok, očajanje i neretko pomisao na kraj. To su situacije u kojima nama, lekarima nikad nije lako, nikada se na to ne naviknemo, to je uvek teško. Ali današnja medicina je na takvom stepenu razvoja da uvek postoji nada. Radujemo se svakoj narednoj kontroli kada je bolest stabilna ili u fazi povlačenja“, kaže doktorka i ističe da je poverenje između pacijenta i lekara jedna od najvažnijih stvari toj zajedničkoj borbi.

Budućnost lečenja tumora

U kom pravcu će ići lečenje u onkologiji i šta nam to donosi budućnost prof. dr Vučaj – Ćirilović kaže:

„Razvoj biološke terapije i raznih vrsta genetskih testiranja dovodi do toga da se razne onkološke bolesti danas dobro tretiraju, odnosno prevode u hronične bolesti sa vrlo velikim stepenom preživljavanja.“

Zbog svega navedenog, prof. dr Vučaj Ćirilović savetuje preventivne preglede, kada smo zdravi, kada mislimo da nam ništa ne fali. Oni služe da takvi zdravi i ostanemo, da i kada se nešto otkrije bude u prvoj fazi bolesti, kada je lečenje znatno jednostavnije, traje kraće i ishod je značajno bolji.

BONUS VIDEO: Endokrinološke bolesti modernog doba

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

TikTok

Pinterest

Instagram