Ovi ljudi su izabrali da umesto ljubavne veze imaju kućnog ljubimca. Evo kako im je u životu

Foto: Instagram/xanclayton; Instagram/kizzbeth; Instagram/sircoppy

Sa njima dobijate nešto što vas smiruje i čini da se osećate voljeno i cenjeno, ali...

Kada je u pitanju izbor životnog partnera, imamo tri osnovna sistema, kaže Helen Fišer, antropološkinja koja je viša naučna saradnica na Institutu Kinsi.

„To su seksualni nagon, osećanja duboke romantične ljubavi i osećanja duboke privrženosti“, rekla je Fišer. Nekim ljudima koji su iscrpljeni od promašaja je međutim, postalo okej da odustanu od partnera i žive sa svojim psima ili mačkama.

psi
Foto: Tracy Fosterling / SWNS / SWNS / Profimedia

„Kada kućni ljubimci pokažu naklonost i vi ih mazite, to vam podiže nivo oksitocina i osećate privrženost“, rekla je Fišer.

Tom Blejk, američki kolumnista koji ljude savetuje o vezama i odnosima, kaže da je većina ljudi koju poznaje zadovoljna druženjem sa svojim kućnim ljubimcima, ali u tajnosti drže to da bi ipak voleli da imaju ljudskog partnera. On podstiče ljude da udovolje toj tajnoj želji: „Izađi i upoznaj ljude. Zagrli svog ljubimca kada dođeš kući.“

psi
Foto: Heather Dalley-Haase / SWNS / SWNS / Profimedia

Elizabet Robinson se nikad nije udavala i nije bila u vezi oko 10 godina. Živi sa psom Votsonom i Legs, mačkom koju je uzela kod sebe kada joj je komšija umro.

View this post on Instagram

A post shared by Kizz Robinson (@kizzbeth)

„Znam da je zaista kliše reći da su psi bolji od ljudi, ali ponekad je to istina“, rekla je gospođa Robinson, profesionalna dreserka pasa i konsultantkinja za ponašanje pasa iz Bruklina.

Izlazila je tokom svojih 30-ih i ranih 40-ih, upuštala se u romantične veze sa muškarcima koje i dalje smatra šarmantnim. Ali ona više ne želi da zaroni u sve manji broj dostupnih muškaraca čak ni za letimičan flert.

„Nemam više potrebu da isprobavam vezu za vezom“, kaže ona.

Veze sa drugim ljudima su važne, rekla je, ali psi ih čine lakim. Ona je razvila desetine bliskih prijateljstava kroz redovne šetnje parkom sa Votsonom i njegovim prethodnikom Edom, koji je umro prošle godine.

Kopi Holzman je razveden, ima troje dece i troje unučadi. On je vlasnik kafića u Njujorku u koji ljudi dolaze sa ljubimcima. Živi sa psom Borisom i kaže: „Neću da kažem da ne izlazim uopšte na sastanke, ali ne tragama ni za čim. Ne odlazim na dejtove tako aktivno kao što bih to radio da nemam njega, ali ovako nam je dobro.“

View this post on Instagram

A post shared by Coppy Holzman (@sircoppy)

On priznaje da postoje očigledna ograničenja u primarnoj vezi sa kućnim ljubimcem. „Imamo razgovore pune ljubavi, ali oni su transakcijski, poput ‘jesi li gladan’ ili ‘hoćeš u šetnju’. Dovoljno sam sabran da ne razgovaram s njim o vestima ili o bilo čemu drugom“, rekao je Kopi.

On takođe ne može da traži od Borisa pomoć u rešavanju finansijskih, zdravstvenih ili bilo kojih drugih problema — što predstavlja izazov za ljude koji se oslanjaju na svoje ljubimce za emocionalnu podršku.

Aleksandra Klejton ima 36 godina, radi u filmskoj industriji i singl je dve godine. Kaže da nema više energije za dejtove, ali ima vremena za 100 poljubaca dnevno sa Ruom, njenim osmogodišnjim psom.

„Došla sam do tačke u kojoj sam stvarno sigurna i srećna“, kaže Aleksandra.

Nedavno ona je potrošila malo vremena na aplikacije za dejting, ali se praktično skrasila sa Ruom. Ne razumeju svi njen trenutni izbor da prestane da traži partnera – članovi njene porodice joj stalno ponavljaju koliko godina ima i očekuju da rodi decu. Ona nije usamljen slučaj. Jedna anketa koja je u oktobru urađena u Americi pokazala je da skoro 250 od 1.000 vlasnika pasa i mačaka u Americi namerno odlažu izlazak ili brak zbog dubokih veza sa svojim ljubimcima.

Za sada, i gospođa Robinson i gospođa Klejton smatraju da je nedostatak romantične intimnosti vredan kompromisa.

„Volela bih da ponovo pronađem ljubav““, rekla je gospođa Klejton. „Ali osećam se kao da sam provela mnogo vremena modelujući sebe i svoj život zbog veza u kojima sam bila.“

Gospođa Robinson, s druge strane, zna da je čak i kad je singl – u dobrom društvu.

„Mnogi ljudi oko mene nemaju partnere i nisu roditelji“, kaže ona i objašnjava da to što nije imala decu nije učinilo da se oseća manje ispunjeno.

Ljudi koji daju prioritet svojim kućnim ljubimcima u odnosu na romantične partnere verovatno žele ljudsko društvo – makar i samo zato što psi i mačke žive kraće od ljudi. Sa kućnim ljubimcima „dobijate nešto što vas smiruje i čini da se osećate voljeno i cenjeno“, rekla je antropološkinja gđa Fišer. Ali odričući se romantike i intimnosti stimulišete samo jedan od tri tri osnovna moždana sistema s početka priče. Ja mislim da je zdravije pokrenuti i ostale“, rekla je ona.