Namirnice koje nas zaglupljuju, a u Srbiji ih obožavamo i jedemo svaki dan

Namirnice
Foto: Just Eat via Bestimage / Bestimage / Profimedia

Samo jedan obrok može da utiče na loše pamćenje.

Poznato je da omega-3 masne kiseline i antioksidansi štite mozak od oštećenja, a samim tim i kognitivne sposobnosti.

Već se mnogo toga zna i o vezi između zdravog crevnog mikrobioma i raspoloženja, no postoje namirnice koje kada se konzumiraju u većoj količini mogu narušiti mikrobiom ili direktno uticati na sam mozak.

Koje su to namirnice i zašto bi bilo dobro ograničiti njihovu konzumaciju, pročitajte u nastavku.

Slatka i gazirana pića

Ako želite da sačuvate oštrinu uma dok starite, izbegavajte zaslađene napitke. Istraživanja su pokazala da ljudi koji piju puno gaziranih pića, slatkog čaja i drugih zaslađenih napitaka češće imaju problema s pamćenjem, navodi WebMD.

Ova pića, koja često sadrže vrstu šećera zvanu fruktoza, čak bi mogla uzrokovati smanjenje određenih delova mozga. Gazirana pića, sportski i energetski napici kao i voćni sokovi ne samo da povećavaju obim struka i rizik od dijabetesa tipa 2, takođe mogu narušiti i kognitivne sposobnosti.

Prekomerna konzumacija gaziranih pića povećava šanse za razvoj dijabetesa tipa 2. Osim toga, viši nivo šećera u krvi može povećati rizik od demencije, čak i kod ljudi koji ne pate od dijabetesa.

Iako naš mozak koristi energiju u obliku glukoze kako bi pokrenuo ćelijske aktivnosti, ishrana bogata šećerom može dovesti do prekomerne količine glukoze u mozgu što može uzrokovati oštećenje pamćenja i manju fleksibilnost hipokampusa, dela mozga koji kontroliše pamćenje.

Ne zaboravite da mnoga slana jela takođe imaju skrivene dodate šećere, poput kupovnih soseva za testeninu, kečapa, preliva za salatu, pa čak i konzerviranih supa. Zamenite ih domaćim jelima napravljenim od celovitih namirnica.

Rafinisani ugljeni hidrati

Šećeri i visoko prerađene žitarice poput belog brašna imaju visoki glikemijski indeks (GI) što znači da ih telo brzo vari uzrokujući nagli skok nivoa šećera i insulina u krvi. Kada se konzumiraju u većim količinama, ovi proizvodi često imaju visoko glikemijsko opterećenje (GO) koje se odnosi na to koliko konzumirana hrana podiže nivo šećera u krvi na osnovu veličine obroka. Istraživanja su pokazala da samo jedan obrok s visokim glikemijskim opterećenjem može narušiti pamćenje kod dece i odraslih.

Takođe, isto istraživanje provedeno kod zdravih studenata otkrilo je da su oni koji su imali veći unos masti i rafiniranog šećera takođe imali lošije pamćenje. Ovaj učinak na pamćenje može biti posledica upale hipokampusa, dela mozga koji utiče na memoriju kao i osetljivost na signale gladi i sitosti.

Upala se smatra faktorom rizika za degenerativne bolesti mozga, uključujući Alchajmerovu bolest i demenciju.

Rafinirani ugljeni hidrati mogu imati i druge efekte na mozak. Jedno istraživanje je otkrilo da su deca u uzrastu od šest do sedam godina koja su konzumirala hranu bogatu rafiniranim ugljenim hidratima takođe postigla niže rezultate u neverbalnoj inteligenciji.

„Zdravi“ ugljeni hidrati nižeg glikemijskog indeksa uključuju hranu poput povrća, voća, mahunarki i celovitih žitarica.

Trans masti

Trans masne kiseline su vrsta nezasićenih masnoća koje mogu imati štetan uticaj na zdravlje mozga. Iako se trans masti prirodno pojavljuju u životinjskim proizvodima poput mesa i mlečnih proizvoda, one nisu veliki problem jer se ne radi o velikim količinama. Veštački proizvedene trans masti su problem, a mogu se naći u grickalicama i gotovim kolačima.

Istraživanja su pokazala da konzumacija veće količine trans masti može uzrokovati veći rizik od Alchajmerove bolesti, lošije pamćenje i narušavanje kognitivnih sposobnosti. Osim na mozak, trans masti imaju negativan uticaj na mnoge druge aspekte zdravlja uključujući zdravlje srca i upalne procese, navodi Healthline.

Veštački zaslađivači

Korišćenje veštačkih zaslađivača bez nutritivne vrednosti može povećati količinu „loših“ bakterija u crevima što može negativno uticati na raspoloženje. Posebno se izdvajaju zaslađivači saharin, sukraloza i stevija, a najštetniji je aspartam, navodi CNBC.

Aspartam se sastoji od fenilalanina, metanola i asparaginske kiseline. Fenilalanin može preći krvno-moždanu barijeru i mogao bi poremetiti proizvodnju neurotransmitera.

Osim toga, aspartam može povećati osetljivost mozga na oksidativni stres, navodi Healthline. Istraživanja sugerišu da ovi faktori mogu uzrokovati negativne posledice na sposobnost učenja i emocije, a uočeni su kod osoba koje aspartam konzumiraju u prekomernim količinama.

Alkohol

Kada se konzumira umereno, alkohol može biti prijatan dodatak finom obroku. Međutim, prekomerna konzumacija može ozbiljno uticati na mozak.

Hronična konzumacija alkohola dovodi do smanjenja volumena mozga, metaboličkih promena i poremećaja neurotransmitera. Ljudi koji pate od alkoholizma često imaju nedostatak vitamina B1. To može dovesti do poremećaja mozga nazvanog Vernikeova enkefalopatija, koja se zatim može razviti u Korsakovljev sindrom. Ovaj sindrom karakteriše teško oštećenje mozga, uključujući gubitak pamćenja, poremećaje vida, zbunjenost i nestabilnost, prenosi miss7.hr.

***

BONUS VIDEO: Keto – savršena dijeta za Srbe

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

TikTok

Pinterest

Instagram