
Kako se razvija odnos između majke i deteta? Da li postoji način da se već u najranijem uzrastu uoče obrasci ponašanja koji prate dete kroz ceo život? Jedna žena pokušala je da odgovori na ta pitanja – i zauvek promenila dečiju psihologiju.
Njeno ime je Mary Ainsworth, a njen najpoznatiji doprinos nauci jeste eksperiment poznat kao „Strana situacija“ (eng. Strange Situation Test) – test koji je zauvek obeležio razumevanje privrženosti u ranom detinjstvu.
Kako izgleda Ainsworth test privrženosti
Test je osmišljen krajem 1960-ih i sprovodi se u kontrolisanom okruženju koje izgleda kao obična soba za igru. Glavni akteri su dete (obično staro od 12 do 18 meseci), majka (ili staratelj) i nepoznata osoba (tzv. „stranac“).
Eksperiment se sastoji od osam epizoda, koje traju po nekoliko minuta, a osmišljene su tako da izazovu različite emocionalne reakcije kod deteta, pre svega osećaj separacije i ponovnog susreta sa majkom.

Evo kako izgleda tok:
Uvod: majka i dete ulaze u sobu sa igračkama.
Dete istražuje dok je majka prisutna.
Nepoznata osoba ulazi – najpre priča sa majkom, zatim pokušava da stupi u interakciju sa detetom.
Majka izlazi, a dete ostaje samo sa nepoznatom osobom.
Majka se vraća, nepoznata osoba izlazi – posmatra se reakcija deteta.
Majka opet izlazi, a dete ostaje potpuno samo.
Nepoznata osoba se vraća.
Majka se konačno vraća – posmatra se ključna reakcija deteta.

Šta se zapravo meri
Ono što istraživači pomno posmatraju jeste:
Koliko slobodno dete istražuje prostor dok je majka prisutna.
Kako reaguje kada ona ode.
Kako se ponaša kada se majka vrati.
Upravo reakcija na povratak majke je ključna. Tu se otkrivaju emocionalni obrasci koji, prema Ainsworth, pokazuju stil privrženosti koji dete razvija.
Stilovi privrženosti
Na osnovu ponašanja dece, Ainsworth je identifikovala tri osnovna stila privrženosti, kasnije dopunjena četvrtim:
Sigurna privrženost
Dete je uznemireno kada majka ode, ali se lako umiri kada se vrati. Veruje joj, oseća sigurnost.
Anksiozno-ambivalentna (nesigurna)
Dete je jako uznemireno prilikom odvajanja i ne uspeva da se umiri ni nakon majčinog povratka – često kombinuje traženje utehe i odbacivanje.
Izbegavajuća (nesigurna)
Dete deluje ravnodušno prema majčinom odlasku i povratku. Emocije su potisnute.
Dezorganizovana privrženost (kasnije dodata)
Dete pokazuje kontradiktorna, zbunjujuća ponašanja – često prisutna kod dece izloženih traumi ili zanemarivanju.
Kako se test koristi danas
Iako se Strange Situation Test danas ne koristi često u direktnoj praksi, zbog složenosti i potrebe za kontrolisanim uslovima, njegova teorijska osnova je temelj moderne dečije psihologije.
Primenjuje se u proceni odnosa roditelj-dete, naročito u slučajevima razvoda, starateljstva ili sumnje na zanemarivanje. Takođe, primenjuje se u psihoterapiji sa decom – gde terapeut pomoću igre i interakcije procenjuje kako dete doživljava separaciju i kontakt.
Primer iz prakse
Zamislite dvogodišnjeg Marka koji u vrtiću teško podnosi kada ga majka ostavi – vrišti, grčevito je steže, ne prihvata utehu od vaspitača. Kada se majka vrati, Marko je udara i odbija kontakt, iako mu je očigledno laknulo.
Ovo je klasičan primer anksiozno-ambivalentne privrženosti – dete je nesigurno u doslednost roditelja i reaguje kombinacijom potrebe i besa. Psiholog može ovakvu situaciju koristiti kao osnovu za rad s porodicom, kako bi pomogao u izgradnji sigurnijeg odnosa.
Zašto je Ainsworth test i dalje važan
Zato što je otvorio vrata razumevanju koliko su prve godine ključne za emotivni razvoj. Pokazao je da način na koji se dete vezuje za roditelja a to oblikuje njegove buduće odnose, samopouzdanje, sposobnost za empatiju i suočavanje sa stresom. Danas, kada sve više govorimo o mentalnom zdravlju, test Mary Ainsworth je podsetnik da se stabilnost ne gradi u odraslom dobu, već još u igri, pogledu i zagrljaju iz detinjstva.
***
Pratite nas i na društvenim mrežama: