Šta smo naučili od dr Gordona Njufelda o osnovnim dečjim potrebama

Dr Gordon Njufeld
Foto: Dalibor Danilović

Dr Gordon Njufeld, svetski priznat stručnjak iz oblasti ranog razvoja i dečje psihologije, na poziv Fondacije Novak Đoković posetio je Beograd, gde je u punoj glavnoj sali MTS Dvorane sa publikom razgovarao na temu „Kako zadržati bliskost sa decom uprkos izazovima odrastanja“.

Ovaj kanadski psiholog svoju višedecenijsku karijeru posvetio je radu sa decom, omladinom i odraslim brižnim osobama. Njegova knjiga „Budite oslonac svojoj deci“, koju je napisao sa dr Gaborom Mateom, prevedena je na 35 jezika i dostupna je i na srpskom.

Dr Gordon Njufeld
Foto: Dalibor Danilović

Za susret sa beogradskom publikom dr Njufeld je svoje dugogodišnje iskustvo sažeo u suštinu svog učenja – piramidu privrženosti – sistem koji na jednostavan način objašnjava osnovne potrebe svakog deteta i samim tim nam pomaže da razumemo i njihovo ponašanje i da im budemo bolja podrška u izazovima odrastanja. Evo o čemu je reč.

Privrženost

Kao osnovu svih dečjih potreba dr Njufeld vidi privrženost (attachment) između dece i roditelja. Zajedništvo, kontakt, povezanost, ljubav, osećaj pripadanja – sve ovo su različiti aspekti privrženosti koja je fundamentalna potreba svakog ljudskog bića od najranijih dana. Iako je uvreženo mišljenje da je preživljavanje osnovna ljudska potreba, to su zapravo privrženost i zajedništvo – u trenucima najvećih životnih izazova prvo ćemo posegnuti za svojim najbližima, podseća dr Njufeld. Upravo privrženost služi preživljavanju.

Potreba za ranjivošću i slobodnim izražavanjem osećanja

Dr Gordon Njufeld
Foto: Dalibor Danilović

Druga osnovna dečja potreba u piramidi privrženosti je potreba za ranjivošću i slobodnim izražavanjem osećanja. Ukoliko smo izgradili odnos privrženosti sa detetom, stvorili smo bezbedne uslove za dete da iskaže svoja osećanja i bude ranjivo. Roditelji su ti koji imaju odgovornost da pomognu svojoj deci da prepoznaju svoja osećanja. Ovo počinje izgradnjom snažnih emotivnih odnosa sa decom i na tome se radi svakodnevno. Jaka veza sa brižnom odraslom osobom ima moć da zauvek pozitivno utiče na emocionalno zdravlje i dobrobit deteta. Kada se deca osećaju duboko negovana, to ih podržava da razviju sopstvena osećanja, što ih čini prirodno osetljivijima na emocionalne potrebe drugih.

Odmor

U piramidi privrženosti kao treća osnovna dečja potreba dolazi odmor. Odmor je preduslov za rast, naglašava dr Njufeld. Ne rad i večna težnja ka uspehu, već odmor, jer je on apsolutno neophodan za zdravo funkcionisanje i realizaciju potencijala. U stvari, osećaj blagostanja koji tražimo bio bi nemoguć bez dovoljno odmora. Međutim, kako primećuje dr Njufeld, umor ne samo da postaje obeležje našeg vremena, već gubimo i sposobnost da se odmaramo. Zato je važno da kroz odnos privrženosti i sigurno okruženje deci dajemo dovoljno vremena za odmor i slobodno vreme.

Potreba za igrom

U uskoj vezi sa odmorom i slobodnim vremenom je i četvrta potreba, a to je potreba za igrom. Kako primećuje dr Njufeld, i odmor i igra imaju značajnu ulogu u razvoju, a sposobnost za igru je odličan pokazatelj zdravlja. Igra je glavni oblik aktivnog odmora – mozak u režimu igranja je na mnogo načina je suprotan onome što je u režimu rada. Kroz igru dete spontano otkriva kako svet oko sebe, tako i sopstveni potencijal.

Dr Njufeld primećuje da je današnje roditeljstvo mnogo teže nego što bi trebalo da bude jer se privrženost između dece i roditelja gubi. Danas deca privrženost primarno traže na pogrešnom mestu – kod vršnjaka, gube sposobnost da osećaju, da se odmaraju, dok igru pronalaze na ekranu. Ipak, kako on kaže, priroda je sama pripremila razvojni plan i mi možemo da podržimo taj plan, da radimo u skladu sa njim, umesto da mu se suprotstavljamo. Privrženost, osećanja, odmor i igra nisu samo potrebe – to su životne sile koje su utkane u našu kulturu, to je način na koje priroda podiže decu.

Privrženost deteta roditelju daje moć roditelju da se stara o svom detetu – to je kontekst u kom roditelji pružaju brigu svojoj deci. Privrženost stvara osećaj doma i osećaj sigurnosti. Najzad, ona priprema decu za ovaj svet – nije predviđeno da se deca staraju sama o sebi. Ako nam privrženost omogućava da negujemo svoje dete, onda treba da negujemo i privrženost. Mi smo odgovor na dečju potrebu za privrženošću – ne drugi. Nije reč o tome koliko znamo o privrženosti i koliko knjiga smo pročitali, već treba da preuzmemo odgovornost za to, poručuje dr Njufeld.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

TikTok

Pinterest

Instagram